{"id":8,"date":"2022-06-23T09:38:41","date_gmt":"2022-06-23T09:38:41","guid":{"rendered":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/?page_id=8"},"modified":"2022-09-13T13:59:21","modified_gmt":"2022-09-13T11:59:21","slug":"vino-na-granici","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/","title":{"rendered":"Vino na granici"},"content":{"rendered":"\n

01 \u2013 IZ GLAVE U ZEMLJU<\/a>
<\/strong>
02 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS<\/a>
03 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS<\/a>
04 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS<\/a>
05 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS<\/a>
<\/strong>
06 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E<\/a>
07 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E<\/a>
08 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E<\/a>
<\/strong>
09 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE<\/a>
10 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE<\/a>
11 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE<\/a>
<\/strong>
12 \u2013 IZ BA\u010cVE U FLA\u0160E<\/a>
13 \u2013 IZ BA\u010cVE U FLA\u0160E<\/a>
14 \u2013 IZ BA\u010cVE U FLA\u0160E<\/a>
<\/strong>
15 \u2013 IZ FLA\u0160E U \u010cA\u0160E<\/a>
16 \u2013 IZ FLA\u0160E U \u010cA\u0160E<\/a>
17 \u2013 IZ FLA\u0160E U \u010cA\u0160E<\/a>
<\/strong>
18 \u2013 IZ \u010cA\u0160E U GLAVU<\/a>
19 \u2013 IZ \u010cA\u0160E U GLAVU<\/a>
20 \u2013 IZ \u010cA\u0160E U GLAVU<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

01 \u2013 IZ GLAVE U ZEMLJU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Skupina od \u0161est arhiva iz Slovenije i Hrvatske, radno nazvana SIHeR, jedinstveni je primjer suradnje arhiva u \u0161iroj regiji. Projektom Vino na meji \/ Vino na granici Dr\u017eavni arhiv za Me\u0111imurje, Zgodovinski arhiv na Ptuju, Dr\u017eavni arhiv u Vara\u017edinu, Pokrajinski arhiv Maribor, Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu i Zgodovinski arhiv Celje predstavljaju svoj tre\u0107i projekt.<\/p>\n\n\n\n

Inovativan pristup izlo\u017ebe prepoznaje se u konceptu da se arhivsko gradivo smjesti u kontekst jedinstvenoga pograni\u010dnog prostora. Arhivi predstavljaju sadr\u017eaj kao da granice nema, upravo u suprotnosti s onim \u0161to nam je donijela nova situacija kad je granica postala vrlo uo\u010dljiva.<\/p>\n\n\n\n

Projekt Vino na meji \/ Vino na granici posve\u0107en je vinu, koje je kulturolo\u0161ki sna\u017eno povezano sa zemljom i ljudima navedenog podru\u010dja. Unato\u010d \u010dinjenici da su ozna\u010davanje i potro\u0161nja vina danas uglavnom svedeni na ograni\u010dene nacionalne okvire, na terenu lako mo\u017eemo ustanoviti da proizvodimo i tro\u0161imo vrlo sli\u010dno vino i na slovenskoj i na hrvatskoj strani granice \u0161to je sigurno rezultat zajedni\u010dke povijesne tradicije i suvremenih trendova. Postoji nekoliko primjera udru\u017eivanja sirovina i znanja s obje strane granice, ali oni su jedva uo\u010dljivi u postupku promocije pojedinih vinskih sorti ili regija. Ba\u0161 naprotiv, prosje\u010dni posjetitelj pograni\u010dnih krajeva ve\u0107 \u0107e na pu\u0161komet od granice ste\u0107i utisak koji \u0107e se uvijek vezati na izmi\u0161ljenu predod\u017ebu o slovenskim ili hrvatskim vinima.<\/p>\n\n\n\n

Upravo zato u projektu Vino na meji \/ Vino na granici podru\u010dje nadle\u017enosti javne arhivske slu\u017ebe svih \u0161est partnerskih arhiva predstavljamo u naraciji kao jednu cjelinu \u2013 kao jednu zami\u0161ljenu vinsku regiju. Ona je, kao \u0161to se to odra\u017eava u narativu arhivskoga gradiva, vrlo raznolika, a istovremeno isprepletena, usporediva i, ako \u017eelite, nadopunjuju\u0107a i nadahnjuju\u0107a. Koncept projektne pri\u010de slijedi poglavlja nadahnuta pjesmom kantautora Toma\u017ea Pengova Rodovnik vina. Skupine arhivskoga gradiva ni\u017eu se po temama od obrade zemlje, vinogradarstva, podrumarstva do prodaje i potro\u0161nje vina.<\/p>\n\n\n\n

Svakako nama i partnerskim arhivima doista ne manjka izvora za povijest istra\u017eivanja vina i zato je glavni naglasak projekta stavljen na predstavljanje raznolikosti izvora. Uzimamo si manje prostora za interpretaciju i razglabanje njihovoga sadr\u017eaja, jer vjerujemo da \u0107e to vi\u0161e zanimati druge specijalizirane korisnike gradiva. Tu im arhivi nude ruku. Projekt je poziv za upoznavanje izvora i poziv za upoznavanje arhiva. Kroz predstavljeni mozaik odabranih vinskih utisaka nudimo uvid u razne vrste arhivskoga gradiva, od pisanoga gradiva upravnih, sudskih, gospodarskih, vjerskih i privatnih fondova, do raznih tiskovina, zemljopisnih karata, razglednica, fotografija, sve u vi\u0161e jezika, pisama i me\u0111usobnih kombinacija. Izlo\u017eeno gradivo obuhva\u0107a sve, od starih srednjovjekovnih isprava do dokumenta koji je nastao prekju\u010der. Pro\u0161lo je gotovo \u0161esto godina od najstarijeg izvora predstavljenog na izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n

Prilikom otkrivanja bogatstva izvora o vinu, prikazanih u uobi\u010dajenom, ali istodobno i svje\u017eem \u00bbarhivskom kupa\u017eu\u00ab \u017eelimo Vam puno u\u017eivanja u novim spoznajama.<\/p>\n\n\n\n

02 \u2013 IZ ZEMLJE V TRS<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

I \u2013 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Car Fridrik III. osloba\u0111a franjevce pla\u0107anja da\u0107a za vinograd na Kumu, 1463.<\/strong>

<\/strong>SI_ZAC\/0002_00005 Zbirka listin minoritskega samostana v Celju<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u00a0“Wir Fridreich von gots gnade r\u00f6mischer kaiser\u2026”, Be\u010dko Novo Mesto, 30. rujna 1463. Car Fridrik III. osloba\u0111a vinograd na Kumu u vlasni\u0161tvu celjskoga franjeva\u010dkog samostana, koji su gvardijan Lenart i samostan kupili od postolara Martina iz Celja, od pla\u0107anja desetine i gornice Vicedomskom uredu u Celju. Zasavje (pogotovo Kum) danas vi\u0161e nitko ne povezuje s vinogradarstvom.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detna strana upisa gornih posjeda (vinogradi) u urbaru gornjoptujskog vlastelinstva, 1622.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0070 Rokopisna zbirka, a. \u0161. 8, ov. 23, R-23, fol. 159<\/em><\/p>\n\n\n\n

Donja \u0160tajerska je od nekada izrazito kvalitetno vinorodno podru\u010dje, \u0161to u kona\u010dnici dokazuju mnogobrojni popisi gornih posjeda u urbarima. Od spomenutog posjeda su gornjaci odnosno zakupci posjeda bili du\u017eni vlastelinu davati gornicu, naj\u010de\u0161\u0107e odre\u0111enu koli\u010dinu proizvedenoga mo\u0161ta ili vina. Gornjoptujski urbar iz 1622. godine vrlo je detaljan te sadr\u017ei popis zakup\u010devih gornih posjeda i njegovih godi\u0161njih obveza, zatim granice njegovoga posjeda, vrste zemlji\u0161ta (uglavnom vinogradi, u nekim slu\u010dajevima manje njive, vo\u0107njaci i \u0161ume) te detaljno navedenu gornicu (u mo\u0161tu i novcu).<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 3<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pregled prihoda i izdataka Grada Vara\u017edina za 1570. i po\u010detak 1571. godine koji je sastavio Ivan Zetkan, gradski slu\u017ebenik (\u201ekmetski sudec\u201c), 1571.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-2. Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Vara\u017edina, Radikalni arhiv XLV-736<\/em><\/p>\n\n\n\n

Pregled prihoda po\u010dinje s prihodima od vina, koje je imalo zna\u010dajnu ulogu u gradskoj ekonomiji. Grad je imao svoje vinograde (Krezoica, Iglar\u0161\u010dak, Melnjak, Hovek), a ubirao je i gornicu od svojih kmetova. Tako je 1570. godine iz spomenutih vinograda dobiveno 152\u00bd vedra vina, a od gornice koju su dali gradski kmetovi 125\u00bd vedara, \u0161to je ukupno iznosilo 278 vedara i 6 pinti (oko 9.000 litara). To se vino uglavnom prodavalo vara\u017edinskim gra\u0111anima, a dio se koristio za vlastite potrebe, prilikom proslava, izbora suca ili izlaska gradskih slu\u017ebenika po nekom poslu kada bi, kao naknadu za svoj trud, uz hranu dobivali i vino. Prevladavalo je bijelo vino, crveno je bilo rijetkost jer se u popisu spominje samo jedna ba\u010dva crvenoga vina.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 4<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Registar gornice, Kri\u017eovljan, 1639.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-1115. Obitelj Vragovi\u0107, 2.2.13. Popisi prihoda, kmetova i gornjaka<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vinogradarstvo je bilo va\u017ean dio poljoprivredne proizvodnje, \u010dak i u doba kad je trebalo mukotrpno raditi da se proizvede dovoljno hrane za pre\u017eivljavanje. Kmetovi koji su obra\u0111ivali vinograde vlastelinstvu su davali da\u0107u koja je imala i svoje posebno ime \u2013 gornica. Ona se obi\u010dno ubirala krajem listopada, dakle ubrzo nakon berbe kad je jo\u0161 bilo dovoljno vina u podrumima. Ubiranje gornice bilje\u017eilo se u registru u kojem se navodilo ime posjednika i koli\u010dina koju je odre\u0111eni kmet bio du\u017ean predati.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u sa\u010duvanim dokumentima plemi\u0107ke obitelji Vragovi\u0107, posjednicima imanja Kri\u017eovljan i Maru\u0161evec, nalaze se i registri o davanju gornice koju je obitelj Vragovi\u0107 prikupljala od svojih kmetova koji su obra\u0111ivali vinograde na spomenutim imanjima, a nastali su jo\u0161 u 17. stolje\u0107u. Iz registra se vidi da su kmetovi pla\u0107ali vlastelinki Doroteji Boga\u010d gornicu od vinograda na Prekorju (na Prekorju su Vragovi\u0107i svojim kmetovima sagradili i \u017eupnu crkvu), Strmom Bukovju, Gornjem vrhu, Selcima, Kri\u017ean\u010du, Mikovi\u0107a vrhu i Falini\u0107 bregu. Vidljivo je da je \u0160imun Talan predao 6 vedara vina, Andrija Lukini\u0107 5, Juraj Ferkula 3, Juraj Horvat 8 itd. Jedno vedro iznosilo je oko 33 litre vina.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 5<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mo\u0161tna desetina, 1610<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1856 Gospo\u0161\u010dina Negova, a. \u0161. 110<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kako joj i ime govori, desetina je podrazumijevala deseti dio uroda. Obi\u010dno su je prikupljala vlastelinstva, ali i druge osobe koje su na to imale pravo (npr. sve\u0107enstvo). Od vinograda se prikupljala desetinu u mo\u0161tu, zna\u010di svje\u017ee pre\u0161ani sok od gro\u017e\u0111a odmah nakon berbe, jer bi lo\u0161e podrumarenje moglo \u0161tetno utjecati na kvalitetu vina. Koli\u010dina prikupljene desetine bila je svake godine razli\u010dita, budu\u0107i da je i urod svake godine bio razli\u010diti, ponekad dobar, ponekad lo\u0161.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 6<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gorni sud gornjaka vlastelinstva Negova, 1614.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1856 Gospo\u0161\u010dina Negova, a. \u0161. 371<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kada je izme\u0111u kmetova gornjaka dolazilo do manjih sporova, isti su se rje\u0161avali na tzv. gornom sudu, koji se odr\u017eavao jednom godi\u0161nje. U prisutnosti vlastelinskog slu\u017ebenika i pod predsjedanjem vlastelina gornjaci su mogli iznijeti svoje pritu\u017ebe. Naj\u010de\u0161\u0107e se radilo o raznim dugovanjima, prisvajanju posjeda, \u0161tetama koje je susjedova \u017eivotinja po\u010dinila na vinovoj lozi, pa \u010dak i \u0161tetama od oraha koji je na susjedov vinograd bacao sjenu i smanjivao prinos.<\/p>\n\n\n\n

03<\/strong> \u2013 IZ ZEMLJE V TRS<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

I \u2013 7<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Opis vinograda u vuzeni\u0161kom urbaru, 1662.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI PAM\/1813 Gospo\u0161\u010dina Vuzenica, a. \u0161. 1, fol. 9\u201313<\/em><\/p>\n\n\n\n

Jugoisto\u010dna Koru\u0161ka i dravska dolina primjeri su podru\u010dja na kojima se zbog prirodnih zna\u010dajki nikad nije razvilo vinogradarstvo u ve\u0107em opsegu. Kroz stolje\u0107a ostalo je ograni\u010deno na pojedina\u010dne vinograde koje su ponekad posjedovali tamo\u0161nji plemi\u0107i. Uglavnom su tamo\u0161nja vlastelinstva, \u017eupe, samostani i plemi\u0107ke obitelji posjedovali vlastite vinograde u \u0161iroj okolici Slovenskih Konjic i Maribora. Takav primjer je i vlastelinstvo Vuzenica, koje je posjedovalo vinograd u okolici Maribora, a koji je lijepo opisan u o\u010duvanom urbaru vlastelinstva Vuzenica iz 1662. godine.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 8<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Darovnica kralja Leopolda I., 12. kolovoza 1671.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-HDA-645. Pavlinski samostan \u010cakovec, 3. Posjed Leskovec i beneficij Sv. Jeronima na brdu \u0160trigova, sig. 18. (kutija br. 1.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kralj Leopold I. darovao je pavlinima samostana Sv. Jelene u \u0160enkovcu pokraj \u010cakovca kapelu Sv. Jeronima, zajedno s kmetovima, oranicama i tri manja vinograda. Beneficije i posjedi ostaju u posjedu pavlina do 1782. godine, odnosno do ukidanja pavlinskoga reda. Upravljanje nad tim i drugim pavlinskim posjedima (\u0160enkovec, Ma\u010dkovec, Knezovec i Zasadbreg) tada preuzima Kraljevska komora u Grazu, a od 1802. godine obitelj Kne\u017eevi\u0107. Posljednji u rodu Kne\u017eevi\u0107a bio je Viktor Kne\u017eevi\u0107, iskusan vinogradar, koji je ve\u0107 krajem devetnaestog stolje\u0107a kao prvi u ovom dijelu Hrvatske organizirao protugradnu obranu vinograda i nabavio tada moderne prskalice za prskanje vinograda.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 9<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kupoprodajni ugovor za vinograd na vinskom brijegu Stra\u017enik kod Ljutomera, 1665.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0051 Zbirka listin, a. \u0161. 67, 1665 II<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vino iz ljutomerske vinorodne regije u povijesti je bilo jako cijenjeno kod sjevernih naselja i pokrajina te zato ne iznena\u0111uje \u010dinjenica da su redovni kupci tih vinogradarskih posjeda i vina bili tamo\u0161nja vlastelinstva, samostani, \u017eupe, gostioni\u010dari i ostali pojedinci. Me\u0111u njima i vlasnik gostionice u Grazu Pri zlatem zajcu (Bey dem gulden Ha\u00dfen)<\/em> Hanns Fritz, koji je u velja\u010di 1665. godine od barunice Katarine Racknitz kupio vinograd na vinskom brijegu Stra\u017enik pri Ljutomeru.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 10<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160\u010ditno pismo za vinograd na vinski gorici Gori\u010dak v kajkavskem jeziku, 1781<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0051 Zbirka listin, a. \u0161. 183, 1781 IV 2<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vdova Katarina grofica Pata\u010di\u0107, rojena grofica Keglevi\u0107, kot skrbnica mladoletnih otrok in upraviteljica hrva\u0161kega imenja Vidovec, je izstavila Mariji Ceciliji Rebeki pl. Lendenfeld, rojeni pl. Pichl, \u0161\u010ditno pismo (oz. potrdilo o lastni\u0161tvu) za gorskopravni vinograd na halo\u0161ki vinski gorici Gori\u010dak. \u0160\u010ditno pismo je sicer bilo pravni dokument, s katerim je zemlji\u0161ki gospod svojemu podlo\u017eniku ali sogorniku pisno potrdil lastni\u0161tvo nad dolo\u010deno rustikalno ali gorskopravno posestjo, torej nad kmetijo, njivo, travnikom, gozdom, vinogradom ipd. Novi lastnik je zanj zaprosil ob priliki nakupa, zamenjave, dedovanja, vnovi\u010dne potrditve ali kak\u0161nega drugega na\u010dina pridobitve posesti. Za njegovo izstavitev je bilo treba pla\u010dati dolo\u010deno pristojbino.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 11<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kapela sv. Jurja s planom pro\u0161irenja gradskog groblja sv. Jurja pripajanjem susjednih vinograda, Zagreb, 1824.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-1. Poglavarstvo slobodnog kraljevskog grada Zagreba, 2.1. Upravni spisi Poglavarstva, sig. 1300<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na karti je prikazano staro gornjogradsko groblje smje\u0161teno oko kapelice sv. Jurja i tri parcele vinograda od obitelji Karni\u0107, \u0160nelec i Kru\u0161ec. Po\u010detkom 19. stolje\u0107a postojala je potreba za pro\u0161irenjem groblja, pa je plan bio otkup obli\u017enjih vinograda kako bi se pro\u0161irili kapaciteti za ukop pokojnika. Kasnije, prilikom otvorenja Gradskog groblja Mirogoj, ekshumirani su grobovi sa starog Jurjevskog groblja. Ondje je danas jo\u0161 uvijek kapelica u spomen Svetom Jurju, a silaskom prema Tkal\u010di\u0107evoj ulici jo\u0161 postoje ostaci nekada\u0161njih vinograda.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 12<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zemlji\u0161na knjiga franjevaca, 1778. \u2013 1814.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1802 Zbirka zemlji\u0161kih knjig gospo\u0161\u010din ter magistratov mest in trgov, a. \u0161. 479<\/em><\/p>\n\n\n\n

Struktura zemlji\u0161ne knjige bila je detaljno propisana, iako je njezino ure\u0111ivanje bila stvar domi\u0161ljatosti pojedinaca koji su vodili knjige. Za gorne posjede, odnosno vinograde koje su vlastelini davali u zakup, vodile su se zasebne zemlji\u0161ne knjige. U franjeva\u010dkoj zemlji\u0161noj knjizi uz uobi\u010dajene upise nalazimo i lijepe ilustracije pojedina\u010dnih zemlji\u0161ta u boji.<\/p>\n\n\n\n

04<\/strong> \u2013 IZ ZEMLJE V TRS<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

I \u2013 13<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Katastarski plan IV. Bre\u017eni kotar, 1858.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-19. Ured za katastar, Bre\u017eni kotar IV. Bergdistrikt, br. 12.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prva katastarska izmjera zemlji\u0161ta u Me\u0111imurju obavljena je u razdoblju 1850. \u2013 <\/em>1860. Na izmjeri je radilo devet komisija i upravo zahvaljuju\u0107i tim komisijama tada\u0161nji sudovi u \u010cakovcu, \u0160trigovi i Prelogu mogli su 1857. godine zapo\u010deti s radom svojih zemlji\u0161noknji\u017enih odjela. Ovdje prikazani plan u sredi\u0161te stavlja IV. Bre\u017eni kotar, kojeg \u010dine Dragoslavec, Hernjakov\u010dina, Lohov\u010dak, Prekopa, Ternov\u010dak, Vugri\u0161inec, Vukanovec i \u017delezna Gora. Planom je obuhva\u0107en samo dio IV. Bre\u017enog kotara. Na katastarskom planu ucrtane su parcele, stambeni objekti, vrste kultura, prometnice i sl. Pregledom plana vidljivo je da su na podru\u010dju IV. Bre\u017enog kotara vinogradi bili gusto zastupljeni.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 14<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iskaz ukupne iskoristive povr\u0161ine op\u0107ine \u0160trigova, 20. o\u017eujka 1859.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-19. Ured za katastar, K.o. \u0160trigova opis me\u0111a 1857. \u2013 1913.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Iskaz donosi zbirni pregled vrsta i koli\u010dina iskori\u0161tenih povr\u0161ina tla op\u0107ine \u0160trigova izra\u017eenih u starim mjernim jedinicama, katastarskim jutrima i hvatima. Na podru\u010dju op\u0107ine \u0160trigova uz oranice, livade, vrtove (vo\u0107njake i sl.), pa\u0161njake, \u0161ume i neproduktivno zemlji\u0161te postoje i vinogradi. \u0160trigova je smje\u0161tena me\u0111u vinorodnim bre\u017euljcima poznatim po vrsnim vinima. Po nekima se vinogradi na podru\u010dju dana\u0161nje Op\u0107ine \u0160trigova uzgajaju jo\u0161 od vremena Rimljana.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 15<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Plan obnove vinograda Antona Vrstov\u0161ka u Pi\u0161e\u010dama na Bizeljskom, 1892.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0011 Okrajno glavarstvo in sresko na\u010delstvo Bre\u017eice, sig. J-35<\/em><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Kao prilog za dobivanje zajma za obnovu vinograda nastradalih od trsne u\u0161i, posjednici su podnijeli upravnim tijelima obrasce s planom radova i tro\u0161kova.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 16<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bregovita ulica (danas Tomi\u0107eva) u Zagrebu prije izgradnje uspinja\u010de, 19. stolje\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-857. Zbirka Ul\u010dnik Ivan, 2. Fotografije i tiskovine, sig. 128<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nekada davno prije izgradnje uspinja\u010de ispod kule Lotr\u0161\u010dak postojao je poljski puteljak koji je u 18. stolje\u0107u ure\u0111en u zmijoliki put uz koji su se protezali vinogradi, a do gradnje uspinja\u010de postojale su i drvene stube na \u017eeljeznoj konstrukciji (do ne\u0161to vi\u0161e od pola brijega) koje je izgradio poznati urbanist Milan Lenuci.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 17<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bregovita ulica (danas Tomi\u0107eva) u Zagrebu nakon izgradnje uspinja\u010de, 20. stolje\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-857. Zbirka Ul\u010dnik Ivan, 2. Fotografije i tiskovine, sig. 1532<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zagreba\u010dka uspinja\u010da ubraja se me\u0111u najkra\u0107e \u017ei\u010dane \u017eeljeznice namijenjene javnom prometu na svijetu po du\u017eini pruge od samo 66 metara, a vo\u017enja traje to\u010dno 64 sekunde. Uspinja\u010da danas prometuje svakih deset minuta i najstarije je javno prijevozno sredstvo u Zagrebu. Zagreba\u010dka \u201cstara dama\u201d, kako joj \u010desto tepaju, je simbol Zagreba i uvijek na svim popisima 10 znamenitosti koje treba posjetiti pri turisti\u010dkom razgledu grada.<\/p>\n\n\n\n

05<\/strong> \u2013 IZ ZEMLJE V TRS<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

I \u2013 18<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinogradarsko imanje obitelji Kasimir u Vareji u Halozama, kraj 19. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559 Rodbini Kasimir in Oeltjen, negativ na steklu, \u0161t. 46<\/em><\/p>\n\n\n\n

Plemi\u0107ka ku\u0107a okru\u017eena vinogradima, a u prvome planu fotografove k\u0107eri Elsa i Silvija Kasimir.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 19<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nabava cijepova, 21. prosinca 1957.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-186. Poljoprivredna zadruga \u0160trigova, VVPS \u0160trigova, Zapisnik i poslovni izvje\u0161taj, 879\/1957.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zadru\u017eni vo\u0107arsko-vinogradarski poslovni savez \u0160trigova, skra\u0107enog naziva \u201cVino-jabuka\u201d, osnovalo je 6. svibnja 1956. godine devet poljoprivrednih zadruga (\u0160trigova, Preseka, \u017delezna Gora, Gornji Mihaljevec, Lopatinec, Prekopa, Martin na Muri, Selnica, Macinec) i jedno poljoprivredno dobro iz podru\u010dja bre\u017enog dijela kotara \u010cakovec (Vo\u0107ni i lozni rasadnik Vukanovec). Iz sa\u010duvanih statisti\u010dkih podataka vidljivo je da je na podru\u010dju kotara \u010cakovec 1954. godine bilo 834 ha vinograda, a da je od toga na op\u0107inu \u0160trigova otpadalo 72 %.<\/p>\n\n\n\n

U dopisu Vinogradarsko gospodarstvo Jeruzalem dostavlja Zadru\u017enom savezu \u0160trigova ponudu dostupnih cijepova vinove loze: mu\u0161katni silvanac, \u017elahtinu i raninu. Ovaj se dopis vjerojatno mo\u017ee dovesti u vezu s namjerom Poslovnog saveza da podigne nove nasade ili provede asanaciju starih vinograda. Naime, uvidom u izvje\u0161taj Upravnog odbora o radu Poslovnog saveza \u0160trigova za 1958. godinu utvr\u0111eno je da su tada\u0161nji nasadi vo\u0107njaka i vinograda uglavnom stari. Jedan je dio bio u potpunom propadanju, drugi je dio tek rodio, no rodnost nije zadovoljavala ni koli\u010dinski ni po kvaliteti. Stoga se Poslovni savez odlu\u010dio za podizanje novih nasada. Od planiranih 30 ha nasada, 1958. godine podignuto je tek 17,8 ha. Paralelno s gradnjom novoga podruma pristupilo se obnovi starih, ali i masovnijem podizanju novih. Godine 1961. zapo\u010deo je dvogodi\u0161nji program podizanja 40 ha vinograda na dru\u0161tvenom zemlji\u0161tu. Sve do 1980. nastavila se sadnja po 10 hektara vinograda godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 20<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Planta\u017eni vinogradi \u201cKlinec\u201d, Vinica, 1962.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-974. Zbirka fotografija, 1.10. Op\u0107ina Vinica po\u010detkom \u0161ezdesetih godina, sig. 19<\/em><\/p>\n\n\n\n

Bre\u017euljkasti predjeli i umjerena kontinentalna klima op\u0107ine Vinica od davnina su temelj za uzgoj kvalitetne vinove loze. Te preduvjete iskoristila je u 19. stolje\u0107u i obitelj Bombelles, koja je butelje bijelog pinota izvozila u Budimpe\u0161tu, Be\u010d i druge europske gradove. Nakon Drugog svjetskog rata novi zamah razvoju vini\u010dkog vinogradarstva daje Poljoprivredno dobro \u201cIvan\u010dica\u201d (1964. integrirano u ZPPK Vara\u017edin), koje je 1954. adaptiralo vinski podrum i na 14 jutara zemlji\u0161ta zasadilo vinovu lozu iz koje je dobiveno 200 hektolitara kvalitetnog mo\u0161ta. Tijekom narednih godina PD \u201cIvan\u010dica\u201d osuvremenilo je proces proizvodnje i podiglo planta\u017ene vinograde vini\u010dke gra\u0161evine poznate \u0161irom Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

I danas Vinica obiluje brojnim vinogradima razli\u010ditih sorti uglavnom gra\u0161evine, sauvignona, \u017eutog mu\u0161kata, bijelog pinota, traminca i u manjoj mjeri zelenog silvanca. O popularnosti vinogradarstva u ovom kraju svjedo\u010di i Udruga vinogradara \u201cVinea\u201d Vinica osnovana 1999. Udruga svake godine organizira izlo\u017ebu vina na kojoj se predstavljaju vinogradari iz Me\u0111imurske, Vara\u017edinske i Krapinsko-zagorske \u017eupanije te prekograni\u010dnog podru\u010dja Slovenije.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 21<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stari grad Celje s posa\u0111enim vinogradima na obroncima koji su danas potpuno obrasli drve\u0107em, oko 1912.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/1274\/001\/013\/00008_00003 Zbirka razglednic in dopisnic<\/em><\/p>\n\n\n\n

Razglednica poslana 1912. godine prikazuje zanimljivu situaciju koja dokazuje da je nekad celjski Stari grad bio sa svih strana okru\u017een vinogradima, a ne kao danas kad je vinogradarstvo zastupljeno samo na njegovoj ju\u017enoj strani.<\/p>\n\n\n\n

I \u2013 22<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Obnova vinogradarskog nasada Osnovne \u0161kole Bizeljsko, 1994.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 12\/367<\/em><\/p>\n\n\n\n

Za dana\u0161nje vrijeme neuobi\u010dajena je situacija da osnovna \u0161kola ima u vlasni\u0161tvu vinograd i kroz obrazovne procese upoznaje u\u010denike s poslovima u njemu. To ukazuje da je pograni\u010dno podru\u010dje Bizeljsko anga\u017eirano u uzgoju vinove loze. U sklopu \u0161kole je ve\u0107 od 1959. godine djelovala \u0161kolska zadruga. U\u010denici su se upoznavali s poslovima u vinogradu od obra\u0111ivanja, rezidbe do berbe, pomagali su kod pre\u0161anja gro\u017e\u0111a, bili su upozoreni na opasnost od trovanja prilikom vrenja mo\u0161ta, u\u010dili su o prehrambenoj i tr\u017ei\u0161noj vrijednosti gro\u017e\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

06 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

II \u2013 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Strah od trsne u\u0161i na Bizeljskom, 1890.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0011 Okrajno glavarstvo in sresko na\u010delstvo Bre\u017eice, sig. J-34<\/em><\/p>\n\n\n\n

Obnova vinograda oboljelih od vrlo invazivne trsne u\u0161i obavljala se cijepljenjem loze iz dr\u017eavnih rasadnika u Bizeljskom. Franc Gregorev\u010di\u010d je nakon cijepljenja u vlastitom vinogradu uo\u010dio nekoliko oslabljenih trsova. Nakon pregleda vje\u0161taka ustanovljeno je da se ne radi o napadu trsne u\u0161i, \u0161to je posjednika iz Malog vrha kod Globokog zasigurno smirilo.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upitnica o povr\u0161inama vinograda zara\u017eenih filokserom na podru\u010dju porezne op\u0107ine Vara\u017edinbreg, 1890.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-16. Gradsko poglavarstvo Vara\u017edin, Redovni spis 1094\/1890.<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

Od prve pojave filoksere u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji 1880. zaraza se velikom brzinom pro\u0161irila Vara\u017edinskom \u017eupanijom i do 1895. uni\u0161tila oko 90% njezinih vinograda. Vara\u017edinska je \u017eupanija ve\u0107 u prosincu 1887. izdala naredbu da se u svim kotarima osnuju \u201cZaklade proti filokseri\u201d, a zatim prva u Hrvatskoj osnovala \u201cObrambeno povjerenstvo proti filokseri\u201d koje je konstituiraju\u0107u sjednicu odr\u017ealo 16. studenog 1888. Povjerenstvo je poticalo i organiziralo cijepljenje loze na ameri\u010dkoj podlozi, organiziralo predavanja i te\u010dajeve o cijepljenju, osnivalo lozi\u0161ta ameri\u010dke loze i dijelilo narodu ameri\u010dku lozu za daljnju produkciju. Povjerenstvu su pristupili i financijski ga potpomagali svi kotarevi Vara\u017edinske \u017eupanije. Gradska op\u0107ina Vara\u017edin donijela je odluku o pristupanju Povjerenstvu 8. velja\u010de 1889. i dala prinos od 200 forinti. Gradska je op\u0107ina Vara\u017edina najvi\u0161e kvalitetnih vinograda imala na Vara\u017edinbregu. Iz upitnice dostavljene Kr. statisti\u010dkom uredu saznaje se da je prva pojava filoksere na Vara\u017edinbregu primje\u0107ena 1887. godine i da je od ukupno 350 jutara tamo\u0161njih vinogradarskih povr\u0161ina krajem rujna 1890. bilo uni\u0161teno ve\u0107 169 jutara.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 3<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ponuda gornjoptujskom vlastelinstvu za kupnju sadnica drve\u0107a i <\/strong>vinove loze<\/strong>, <\/strong>kraj 19. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0009\/001 Herbersteinov arhiv \u2013 Gospostvo Gornji Ptuj, a. \u0161. 459, ov. 1164<\/em><\/p>\n\n\n\n

U zadnjoj \u010detvrtini 19. stolje\u0107a u \u0160tajerskoj je ve\u0107 poslovalo nekoliko ponu\u0111a\u010da sadnica drve\u0107a i vinove loze. Me\u0111u njima tako\u0111er vlastelinstvo grofa Bardeaua sa sjedi\u0161tem u dvorcu Kornberg koje je, \u0161to se ti\u010de vinove loze, prodavalo sadnice gro\u017e\u0111a za vino (Kelter-Trauben) i sadnice stolnoga gro\u017e\u0111a (Tafeltrauben).<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 4<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Viesnik Filoksernog povjerenstva \u017dupanije vara\u017edinske, 1891.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jurinac, Adolf, ur. Viesnik Filoksernog povjerenstva \u017dupanije Vara\u017edinske <\/em>2, br. 1, Vara\u017edin, 1891.<\/p>\n\n\n\n

DAV\u017d. Knji\u017enica<\/em><\/p>\n\n\n\n

Filokserno povjerenstvo \u017dupanije vara\u017edinske osnovano na poticaj velikog \u017eupana Radoslava pl. Rubida izdavalo je tijekom 1890. i 1891. godine \u201cViesnik\u201d, stru\u010dnu publikaciju o filokseri, koju je  ure\u0111ivao predsjednik Povjerenstva biolog Adolf Jurinac. Na naslovnoj stranici, ispod osnovnih podataka o \u201cViesniku\u201d, nalazi se crte\u017e tzv. Alliesovih klije\u0161ta koja su kori\u0161tena pri cijepljenju vinove loze. Klije\u0161tima je rastvaran pluteni \u010dep na dvije polovice u \u010diju je sredinu polagan oplemenjeni cijep. Nakon nekoliko mjeseci zara\u0161teni cijep vadio se iz pluta i ostavljao na zraku da odrveni.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 5<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Propagandni letak kotlara Gustava Petroczya, kraj 19. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-574. Spisi raznih ustanova za razdoblje do 1945. godine<\/em><\/p>\n\n\n\n

Peronospora ili plamenja\u010da vinove loze bila je jedna od bolesti koja se tijekom osamdesetih godina XIX. stolje\u0107a po\u010dela \u0161iriti Vara\u017edinskom \u017eupanijom. Dr. sc. Adolf Jurinac u svojoj publikaciji \u201cNje\u0161to o trsnoj i korunoj peronospori\u201d napisao je: \u201cPeronospora je trsu pogubnija nego trsna u\u0161\u2026Uz u\u0161 trs mo\u017ee i nekoliko godina \u017eivjeti,\u2026do\u010dim peronospora za nekoliko tjedni cijeli vinograd mo\u017ee uni\u0161titi.\u201d Za za\u0161titu od peronospore poticalo se prskanje vinograda s pripravcima od modre galice ili ga\u0161enog vapna. Velika potreba za prskanjem vinograda pogodovala je kotlarskim obrtnicima koji su pove\u0107ali i vremenom usavr\u0161avali proizvodnju prskalica. Jedan od vara\u017edinskih kotlara koji je pridonio razvoju prskalica bio je i Gustav Petroczy, koji je na prelazu 19. u 20. stolje\u0107e vodio kotlarsku radionu u Uskoj ulici u Vara\u017edinu.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 6<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Klopotec u vinogradu obitelji Kasimir, 1897.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559 Rodbini Kasimir in Oeltjen, negativ na steklu, \u0161t. 102<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kasimirova fotografija njegove troje djece (Luigi, Silvija i Elsa) i njihove prijateljice na klopotecu u obiteljskom vinogradu prije predstoje\u0107e berbe.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 7<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pregled kvalitete gro\u017e\u0111a u halo\u0161kom vinogradu, kraj 19. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559 Rodbini Kasimir in Oeltjen, negativ na steklu, \u0161t. 88<\/em><\/p>\n\n\n\n

07<\/strong> \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

II \u2013 8<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kupovina ameri\u010dke loze, Zagreb, 1900.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-4. Gradsko poglavarstvo Zagreb, 13. Pomo\u0107ni uredi, sig. 45468<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ameri\u010dka loza stigla je u Zagreb 1896. godine po principu narud\u017ebe svakog zainteresiranog vinogradara. Koli\u010dina odobrena za kupnju nije bila ograni\u010dena, ali bio je ustaljen red u vidu registriranja narud\u017ebe kako prilikom preuzimanja istih ne bi bilo problema. Uz narud\u017ebu i preuzimanje ameri\u010dke loze, svaki se vinogradar morao obvezati da \u0107e lozu i zasaditi u svom vinogradu.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 9<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zlatna po\u010dasna diploma Vjekoslavu Leitneru za vinogradarske sprave, 1900.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-1112. Obitelj Leitner-Puszt<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na poticaj velikog \u017eupana Radoslava pl. Rubida odr\u017eana je od 29. rujna do 2. listopada 1900. godine u Vara\u017edinu izlo\u017eba gro\u017e\u0111a i vo\u0107a u \u010dast pobjede nad filokserom. Velike su \u010destitke na izlo\u017ebi upu\u0107ivane upravo Velikom \u017eupanu, na \u010diju je inicijativu osnovano \u201cPovjerenstvo \u017eupanije za obranu proti filokseri\u201d, <\/em>koje je uspjelo regenerirati uni\u0161teno vinogradarstvo. Izlo\u017ebu je posjetilo oko 15 000 posjetitelja. Veliko su zanimanje polu\u010dile sorte gro\u017eda \u017eerjavina (portugizac), plemenka, svjetiljka, bijela kozina, mu\u0161kat, kamenac, mirkova\u010da, slankamenka, bijeli imperial, di\u0161u\u0107a ranina, kap\u010dina, crna volovina, debela crnina, a osobito krapinska kraljevina.<\/p>\n\n\n\n

Vjekoslav pl. Leitner, vlasnik veletrgovine \u017eeljezom, izlo\u017eio je stroj za obra\u0111ivanje vinograda i osvojio zlatnu diploma u sekciji vinogradarskih sprava. Ina\u010de je V. Leitner bio posve\u0107en borbi protiv bolesti vinove loze te je kvalitetne, lagane i prakti\u010dne prskalice protiv peronospore sistema Allweiler iz Be\u010da prodavao po kupovnoj cijeni, nabavljao modru galicu i amonijak te davao vinogradarima savjete za suzbijanje peronospore.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 10 <\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Grafi\u010dki prikaz uzgoja vinove loze, oko 1900.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1700 Varia, a. \u0161. 39, ovoj 40<\/em><\/p>\n\n\n\n

Listi\u0107i s ilustracijama razli\u010ditih na\u010dina rezidbe i vezanja vinove loze pridodani su bro\u0161uri \u201cRingen und Erfolge des Landwirtes, namentlich des Weinbauers\u201d, \u010diji je tekst napisao putuju\u0107i u\u010ditelj Ivan Bele (1867. \u2013 1924.), njema\u010dki Johann Belle, a izdao ju je 1900. godine mariborski nakladnik Wilhelm Blanke.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 11<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ornigovo vinogradarsko imanje i plemi\u0107ka ku\u0107a na halo\u0161kom vinskom brijegu Gorca, nedatirano<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559 Rodbini Kasimir in Oeltjen, a. \u0161. 7, ov. 64, \u0161t. 4<\/em><\/p>\n\n\n\n

II \u2013 12<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Okopavanje vinograda, \u0160marje kod Jel\u0161a, 30-te godine 20. stolje\u0107a<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/1278 Fototeka Ciglene\u010dki \u0160marje pri Jel\u0161ah<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

II \u2013 13<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Berba gro\u017e\u0111a, Seketin, prva polovica 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAVZ-22. Obitelj Puttar, 6.8.7.<\/em> Album br. 23: Seketin<\/em><\/p>\n\n\n\n

U malom mjestu Seketin, desetak kilometara ju\u017eno od Vara\u017edina, na jednom od bre\u017euljaka Vara\u017edinbrega nalazi se dvorac izgra\u0111en u 17. stolje\u0107u, a podno njega na padinama vinograd. Posjed je tijekom pro\u0161losti pripadao raznim vlasnicima, izme\u0111u ostalog obitelji Dra\u0161kovi\u0107 i Pata\u010di\u0107, da bi ga 1920. kupio ba\u010dvarski obrtnik Rudolf Puttar kao vjen\u010dani dar supruzi Antoniji.<\/p>\n\n\n\n

Fotografija je snimljena za vrijeme berbe i prikazuje te\u017eake s drvenim brentama, njihovu djecu, a u pozadini vlasnike vinograda. Iz dnevnika rada vidljivo je da je vinogradarske poslove na imanju Seketin obavljalo i do dvadesetak te\u017eaka dnevno.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 14<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Berba u \u0160marju kod Jel\u0161a, 30-te godine 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/1278 Fototeka Ciglene\u010dki \u0160marje pri Jel\u0161ah<\/em><\/p>\n\n\n\n

08<\/strong> \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

II \u2013 15<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Berba u \u010centibi u Prekmurju, 1931.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1799 Zbirka gradiva mednarodnega arhivskega raziskovalnega tabora, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na fotografiji iz 1931. godine su bera\u010di u berbi negdje u \u010centibi odnosno \u010centibskim vinogradima. U prvom planu su bosonoga djeca koja u rukama dr\u017ee gro\u017e\u0111e, u pozadini su mu\u0161karci i \u017eene koji dr\u017ee \u010da\u0161u mo\u0161ta. Poneki odrasli u rukama imaju natega\u010de.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 16<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fotografija i zapis u \u0161kolskoj kronici \u2013 u\u010denici su u\u010dili obrezivati vinovu lozu, 1934.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/0770 Osnovna \u0161ola Franca Le\u0161nika Vuka Slivnica pri Mariboru, a. \u0161. 10<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 od druge polovice 19. stolje\u0107a bio je na snazi propis da svaka \u0161kola mora voditi \u0161kolsku kroniku. U nju je netko od u\u010ditelja upisivao podatke o osnivanju \u0161kole, radu i razvoju \u0161kole te okolnostima koje su poticale odnosno ometale obrazovanje. U 20. stolje\u0107u zapisima se pridru\u017euju i fotografije koje su zalijepljene u kroniku.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 17<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Te\u017eaci beru gro\u017e\u0111e, Seketin, 1941.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAVZ-22. Obitelj Puttar, 6.4.<\/em> Ekonomija gospodarstva Seketin<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na dozrijevanje gro\u017e\u0111a utje\u010du razni faktori kao \u0161to su polo\u017eaj i vrsta tla, temperatura, sorta i sl. Ukoliko je vrijeme tijekom ljetnih mjeseci sun\u010danije, gro\u017e\u0111e br\u017ee dozori. Gro\u017e\u0111e je pogodno za berbu kada bobice sadr\u017ee dovoljnu koli\u010dinu sladora (\u0161e\u0107era), a malu koli\u010dinu kiseline. Berbu gro\u017e\u0111a idealno je obaviti po suhom i toplom vremenu, obi\u010dno u jutarnjim ili poslijepodnevnim satima.<\/p>\n\n\n\n

Na fotografiji su prikazana \u010detiri te\u017eaka s drvenim brentama (brenta\u010dama) na le\u0111ima u kojima ubrano gro\u017e\u0111e nose do podruma na daljnju preradu.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 18<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ru\u010dno cijepljenje vinove loze no\u017eem, sredina 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0289 Jo\u017ee Vrabl, 1924\u20131981<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vinova loza se uzgaja tzv. grebeni\u010danjem i metodom \u201cKotteln\u201d. Nova sadnja vinograda mo\u017ee se izvr\u0161iti i lozinim klju\u010di\u0107ima ili reznicama. Divljake, odnosno ameri\u010dku podlogu proizvodili su u novoosnovanim dr\u017eavnim i regionalnim mati\u010dnjacima, a korijenjake i cijepove u rasadnicima. U okolici Ptuja nalazili su se rasadnici, odnosno pokusni nasadi i mati\u010dnjaci u Kr\u010devini kod Ptuja, na Vi\u010davi (1899.) i Sv. Urbanu (Destrnik) kod Ptuja (1902.). Na Bregu kod Ptuja i na Vi\u010davi je 1898. godine osnovan najve\u0107i regionalni rasadnik s povr\u0161inom od 12 ha, na kojem je bilo zasa\u0111eno 6,5 ha mati\u010dnjaka s ameri\u010dkim podlogama. Reznice za razmno\u017eavanje dobivale su se iz pokusnih vinograda.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 20<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Velimir Puttar sadi vinovu lozu, Seketin, 1973.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAVZ-22. Obitelj Puttar, 6.8.8.<\/em> Album br. 24: Seketin<\/em><\/p>\n\n\n\n

Posjed Seketin je nakon smrti majke Antonije Puttar naslijedilo njihovo troje djece, od kojih je Velimir Puttar kao agronomski tehni\u010dar veliku pa\u017enju posvetio odr\u017eavanju vinograda. Na slici je prikazan kako ru\u010dno kopa jame i u njih pola\u017ee prire\u0111enu lozu. Od sorti vinove loze Velimir Puttar uzgajao je uglavnom burgundac, portugizac i rajnski rizling.<\/p>\n\n\n\n

II \u2013 21<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uzimanje uzoraka iz vinograda kooperanata Vinske kleti Kr\u0161ko (Zdravko Mastnak i Pirc), rujan 1987.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 1\/034<\/em><\/p>\n\n\n\n

09 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

III \u2013 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sporazum izme\u0111u ptujskog dominikanskog samostana i predstavnika podlo\u017enika i gornjaka o vinskim i \u017eitnim mjerama, 1574.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0051 Zbirka listin, a. \u0161. 37, 1574 XI 7<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vlastelini su \u010desto povisivali prihode pove\u0107avanjem mjera za da\u0107e u \u017eitu i vinu. Podlo\u017enici i gornjaci ptujskog dominikanskog samostana usprotivili su se 1574. godine takvom pove\u0107avanju mjera za davanje gornice i vinske desetine. Navedene godine, malo prije Martinja, bio je sklopljen sporazum izme\u0111u samostana i 13 izabranih zastupnika podlo\u017enika i gornjaka vlastelinstava i imanja iz okolice Ptuja, po kojem su se obje da\u0107e davale u vedru koje sadr\u017eava 16 bokala i jednu pintu stare grada\u010dke mjere.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Situacijski i gra\u0111evinski nacrt kleti s vinskom pre\u0161om na imanju Franca Rumpfa u Bresternici, 1858.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/0057 Okrajni urad Maribor, a. \u0161. 111, ovoj 16, fol. 848\u2013851<\/em><\/p>\n\n\n\n

III \u2013 3<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gradski podrum, Zagreb, 19. stolje\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-857. Zbirka Ul\u010dnik Ivan, 2. Fotografije i tiskovine, sig. 297a<\/em><\/p>\n\n\n\n

Blagdan Martinja obilje\u017eava se 11. studenoga kada se slavi kr\u0161tenje mo\u0161ta, to jest pretvaranje mo\u0161ta u vino. Prate ga i \u0161aljive ceremonije, ovisno o kraju u kojem se mo\u0161t krsti.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMo\u0161tek! Ja te krstim vu vino, vu ima Bakusa oca vina, njegova sina Martina i duha od kojeg mo\u0161t kuha. Na ti (sipa u mo\u0161t sol) Mo\u0161tek malo soli da nikoga od tebe nigdar glava ne zaboli. Mir budi navek s tobom da bude\u0161 navek pun fine duhe i jakosti!\u201d<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 4<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gra\u0111evinski nacrt kleti na imanju Marije Haller u Selnici kod Mure, <\/strong>1858.<\/strong> <\/em>\u2013 1859.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/0057 Okrajni urad Maribor, a. \u0161. 111, ovoj, 35, fol. 950\u2013954<\/em><\/p>\n\n\n\n

III \u2013 5<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ba\u010dvar prilikom pregleda i popravka ba\u010dvi prije berbe u Halozama, oko 1890.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559 Rodbini Kasimir in Oeltjen, a. \u0161. 7, ov. 38, \u0161t. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

III \u2013 6<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Polaganje majstorskog ispita, 1863.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-260. Veliki ceh \u0160trigove, Popiszek onih koji vu plemeniti Veliki czeh strigovecski prichemsi od leta 1840. sztupili, jer nuter prijeti jeszu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon uspje\u0161no odra\u0111enog i polo\u017eenog majstorskog ispita za drakslera (drvodjelju), za koji je trebao izraditi jednu vinsku pipu ili slavinu za ba\u010dvu te lulu za pu\u0161enje, Joseph Golenko iz Raskri\u017eja primljen je u plemeniti Veliki ceh \u0160trigove.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 7<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dostava ba\u010dvi sa \u017eivotinjskom zapregom na vinogradarsko imanje obitelji Kasimir u Vareji u Halozama, listopad 1894.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559, Rodbini Kasimir in Oeltjen, negativ na steklu, \u0161t. 74<\/em><\/p>\n\n\n\n

10<\/strong> \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

III \u2013 8<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Promjena prava vinogradara na oprost poreza na vino, Zagreb, 1906.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1. Komunalni i gra\u0111evni propisi, sig. 10<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vinogradari su mogli dobiti oprost od pla\u0107anja poreza na vino koje planiraju koristiti za osobnu upotrebu uz obvezu prijavljivanja koli\u010dine vina koju bi postigli berbom. Za navedeno su morali podnijeti pisani zahtjev, u suprotnom bi obveza pla\u0107anja poreza i dalje vrijedila.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 9<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Runjenje i gnje\u010denje gro\u017e\u0111a, Seketin, prva polovica 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAVZ-22. Obitelj Puttar, 6.8.6.<\/em> Album br. 22: Seketin<\/em><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detnu fazu prerade gro\u017e\u0111a \u010dini runjenje (muljanje), koje se u pro\u0161losti provodilo ga\u017eenjem nogama, dok se u dana\u0161nje doba obavlja elektri\u010dnim ili ru\u010dnim mulja\u010dama. Fotografija je zabilje\u017eila \u010detiri te\u017eaka koji runje i gnje\u010de gro\u017e\u0111e posebnom spravom tzv. mo\u017edilom. Mo\u017edilo ima \u010detverouglasti ko\u0161, dolje u\u017ei, gore \u0161iri, a ispod ko\u0161a zup\u010dasti valjak koji hvata gro\u017e\u0111e, baca ga po ko\u0161u i na taj na\u010din otkida bobice od peteljke. Otkinute peteljke izbacuju se kroz vrata\u0161ca na dnu lijevka i padaju u odvojenu posudu. Na kraju procesa dva drvena valjka gnje\u010de bobice i iz njih osloba\u0111aju sok tj. mo\u0161t.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 10<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Proizvo\u0111a\u010d ba\u010dvi Miroslav Vezjak iz Ormo\u017ea, oko 1927.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0219 Zbirka razglednic, \u0161t. 829_1, razglednica odposlana 3. 11. 1927<\/em><\/p>\n\n\n\n

III \u2013 11 <\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Polo\u017eajni nacrt kleti Mirka i Magdalene Kru\u0161lin na Jelenovcu, Zagreb, 1932. <\/strong><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-1122. Zbirka gra\u0111evne dokumentacije, 1. Grad Zagreb, sig. 1717.6<\/em><\/p>\n\n\n\n

III \u2013 12<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prijava dosla\u0111ivanja mo\u0161ta veletrgovine s vinom Pugel & Rossmann u Mariboru, 15. prosinca 1933.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1702 Zbirka varia, a. \u0161. 22\/2<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tvrtka je bila upisana u sudski registar 1879. godine i poslovala je sve do 1945. godine kad je postala dr\u017eavno vlasni\u0161tvo. Prijava dosla\u0111ivanja mo\u0161ta sadr\u017eava jo\u0161 i prilog to\u010dki 7 s popisom proizvo\u0111a\u010da mo\u0161ta iz okolice Maribora i Slovenskih gorica.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 12<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ba\u010dvari na podru\u010dju kotara \u010cakovec, 31. o\u017eujka 1951.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-15. Narodni odbor op\u0107ine \u010cakovec, Registar obrtnika 1945. \u2013 1952.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U Registru obrtnika evidentirano je ukupno 198 zanatlija s podru\u010dja kotara \u010cakovec na dan 31. o\u017eujka 1951. Uz raznovrsne zanate poput bravara, kova\u010da, zidara, tesara, stolara, kroja\u010da i dr. u evidenciji su navedeni i ba\u010dvari. Od ukupnog broja zanatlija dvanaest ih se bavilo ba\u010dvarstvom, \u0161to je \u010dinilo 6 posto ukupne zanatske djelatnosti. Na podru\u010dju Me\u0111imurja danas postoji tek nekoliko ba\u010dvarskih radnji.<\/p>\n\n\n\n

Ba\u010dvarstvo je jedan od najstarijih zanata u Hrvatskoj, a bavi se izradom ba\u010dava i srodnih drvenih posuda. Danas se ba\u010dve izra\u0111uju prete\u017eito strojno i industrijski, sve rje\u0111e ru\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 14<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nacrt gospodarske zgrade, 17. svibanja 1951.
<\/strong>HR-DAM-91. Mjesni narodni odbor \u017delezna Gora, Gra\u0111evinska dozvola 223\/1951.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nacrt prikazuje gospodarsku zgradu Mu\u017ein\u010di\u0107 Alojza iz Trnov\u010daka koja se sastojala od kleti i pre\u0161e. Prikazana pre\u0161a predstavlja starinski tip drvene pre\u0161e kojom se u pro\u0161losti cijedilo gro\u017e\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

11<\/strong> \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

III \u2013 15<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Projekt nerealizirane izgradnje vinske kleti Vir\u0161tanj, 1957.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0994 Vinska klet Vir\u0161tanj, sig. 1\/1<\/em><\/p>\n\n\n\n

Poslovni savez u \u0160marju (savez zadruga) zalagao se za projekt novoga vinskog podruma za razvoj zaostalog i rubnog podru\u010dja pograni\u010dnog Kozjanskog. <\/a>Nova organizacija podizanja kvalitete proizvodnje vina pridonijela bi kako ekonomskom razvoju, tako i socijalnoj sigurnosti na ovom podru\u010dju. Novi vinski podrum trebao je biti smje\u0161ten u neposrednoj blizini \u017eeljezni\u010dke stanice Imeno. Pripremljeni projekti temeljili su se i na tome da bi podrum preuzimao vi\u0161kove iz vinograda s druge strane Sutle. Me\u0111utim, Celjski okrug, koji je u to vrijeme stavljao izraziti naglasak na industriju, u zadnjem trenu projekt nije odobrio i isti je propao. Projekt je kasnije bio dobar temelj za izgradnju podruma na Kapeli, a vrlo sli\u010dni podrumi tako\u0111er su izgra\u0111eni u vi\u0161e drugih vinorodnih podru\u010dja Slovenije.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 16<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gradnja vinarskog podruma u \u0160trigovi, 1959.  \u0336  1960.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Podrum \u0160trigova d.o.o.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Fotografija prikazuje gradnju starog dijela podruma u \u0160trigovi kapaciteta 100 vagona vina. Investitor radova bio je Zadru\u017eno vo\u0107arsko-vinogradarski poslovni savez \u0160trigova, a nakon njegove likvidacije Vo\u0107ni i lozni rasadnik Vukanovec. Gra\u0111evinsku je dozvolu izdao Narodni odbor op\u0107ine \u0160trigova 14. studenog 1959. Izvo\u0111a\u010d radova bilo je gra\u0111evinsko poduze\u0107e \u201cMedjimurje\u201d \u010cakovec, a proizvo\u0111a\u010d ba\u010dava poduze\u0107e \u201cSodarstvo Maribor\u201d. Radovi su zapo\u010deli 25. velja\u010de 1959. godine, a zavr\u0161ili 6. studenog 1960.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 17<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prerada gro\u017e\u0111a, kraj 60-ih i po\u010detak 70-ih godina 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Podrum \u0160trigova d.o.o.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na dan berbe proizvo\u0111a\u010di su svojim vlastitim prijevoznim sredstvima (uglavnom kolima) dovozili gro\u017e\u0111e u podrum. Za dovoz s udaljenih mjesta iznajmljivana su prijevozna sredstva Poslovnog saveza. Dovezeno gro\u017e\u0111e, kao na fotografiji, iz ba\u010dava se istresalo u bazene, odnosno silose za prijem gro\u017e\u0111a. U dvori\u0161tu su postojala dva bazena za primanje i preradu gro\u017e\u0111a po sortama. Kapacitet bazena iznosio je jedan vagon. Po kosim stjenkama bazena gro\u017e\u0111e je klizilo prema u\u017eem dijelu bazena. U nastavku se nalazio otvor pomo\u0107u kojeg se regulirala potrebna koli\u010dina gro\u017e\u0111a za mulja\u010du. U mulja\u010di se gro\u017e\u0111e muljalo, peteljke odvajale i ispadale sa strane, a masulj ili kljuk (sok, bobice i sjemenke) cijevima se uz pomo\u0107 elektropumpe dovodio do bazena za ocje\u0111ivanje. Ocije\u0111ena je masa potom ulazila u pre\u0161u.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 18<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160tefica Puttar pere ba\u010dve, Seketin, 1973.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAVZ-22. Obitelj Puttar, 6.8.7.<\/em> Album br. 23: Seketin<\/em><\/p>\n\n\n\n

Za izradu  kvalitetnog vina potrebno je brinuti o higijeni i zdravlju ba\u010dve. Nakon \u0161to se ve\u0107 kori\u0161tena ba\u010dva isprazni, potrebno ju je isprati hladnom, potom vrelom vodom s mje\u0161avinom kuhinjske sode, pa ponovno hladnom vodom pomije\u0161anom s vinskom kiselinom. Prije su ba\u010dve nakon pranja mrzlom vodom parili vrelim vinom kako bi dobile miris po vinu ili pak sokom li\u0161\u0107a breskve koje je ba\u010dvi davalo ugodan miris. Ocije\u0111ena i osu\u0161ena ba\u010dva se na kraju sumpori kako bi se uni\u0161tili svi mikroorganizmi i ba\u010dva bila spremna za idu\u0107u berbu.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 19<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Postrojenje za proizvodnju vina, Vinarija ZPPK Vara\u017edin, 1978.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-974. Zbirka fotografija, 1.23. Sve\u010dano otvorenje Vinarije ZPPK Vara\u017edin, sig. 44<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zadru\u017eno poljoprivredno prehrambeni kombinat Vara\u017edin osnovan je 1964. godine s ciljem objedinjavanja malih zadruga Vara\u017edina i okolice. Kombinat se orijentirao na poljoprivrednu, sto\u010darsku i prehrambenu proizvodnju, a va\u017ean aspekt unutar poljoprivrednog sektora bio je otkup i prodaja vina. Dana 1. kolovoza 1978. ZPPK je otvorio Vinariju kapaciteta 100 vagona vina godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

ZPPK je proizvodio bijelo stolno vino sa za\u0161ti\u0107enim  geografskim podrijetlom \u201cVara\u017edinec\u201d i stolno vino \u201cPehar\u010dek\u201d od gro\u017e\u0111a vara\u017edinskog podneblja koje nije ispunjavalo odredbe Pravilnika o ozna\u010davanju podrijetla.<\/p>\n\n\n\n

III \u2013 20<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ulaz u gospodarski dio Vinske kleti Kr\u0161ko, 1987.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 1\/034<\/em>
<\/strong>
II \u2013 21<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nadogra\u0111eni dio podruma u \u0160trigovi, 80-ih godina 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Podrum \u0160trigova d.o.o.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na slici djelatnik nekada\u0161njeg Poljoprivredno-zadru\u017enog kombinata \u010cakovec stoji u podrumu nadogra\u0111enom 1972. godine. U podrumu se nalazilo ukupno 14 inox cisterna, osam njih zapremnine 50 000 l, \u010detiri 100 000 l i dvije 250 000 l. Cisterne imaju otvor s donje i gornje strane. Pristup s gornje strane omogu\u0107en je stepenicama i podestom pri\u010dvr\u0161\u0107enim na cisterne.<\/p>\n\n\n\n

12 \u2013 IZ BA\u010cVE U FLA\u0160E<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

IV \u2013 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oporuka Ivana Paradisa, 1. srpnja 1728.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-HDA-645. Pavlinski samostan \u010cakovec, 15. O\u010ditovanja, ugovori i oporuke, sig. 113. (kutija br. 3.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Oporukom je \u0161trigovski \u017eupnik Ivan Paradis 1728. godine pavlinskom samostanu sv. Jelene kao altariju za njega i njegovoga pokojnog brata Josipa ostavio 40 \u0161tertinki vina (\u0161tertinka je stara mjerna jedinica). Svaka je \u0161tertinka vrijedila 10 forinti.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oglas za licitaciju vina gornjoptujskog i ristovskog vlastelinstva, 1870.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0009\/001 Herbersteinov arhiv \u2013 Gospostvo Gornji Ptuj, a. \u0161. 459, ov. 1164<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kupce za vina gornjoptujsko i ristovsko vlastelinstvo tra\u017eili su na razli\u010dite na\u010dine, \u010dak i ogla\u0161avanjem u raznim \u010dasopisima i revijama. Iz gornjeg oglasa objavljenog u Klagenfurter Zeitungu<\/em> potencijalni kupci saznali su da \u0107e licitacija 600 vedara bijelog i \u0161est vedara crvenog vina iz 1866., 1867. i 1868. godine biti 7. svibnja 1870. u podrumu ptujskoga dvorca.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 3<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upit grada\u010dkog vinogradara Josefa Pocka gornjoptujskom vlastelinstvu o odre\u0111enim godi\u0161tima halo\u0161koga vina, 1887.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0009\/001 Herbersteinov arhiv \u2013 Gospostvo Gornji Ptuj, a. \u0161. 459, ov. 1164<\/em><\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 4<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinska karta, 1909.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0095 Varia, a. \u0161. 8, ov. 98.<\/em><\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 5<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Trgovina vina na veliko Carlo Ebenspanger, Zagreb, 1910. \u20131916.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-1020. Zbirka memoranduma, sig. 4964<\/em><\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna u nizu trgovina vinom u Zagrebu bila je ona Carla Ebenspangera. Osim \u0161to se nalazila na najprometnijoj ulici u gradu, gdje su se degustirale brojne rakije, prodavalo se i vino u veleprodaji.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 6<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mijo Arko, Trgovina vina, rakije i zemaljskih proizvoda na veliko, Zagreb, 1913.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-1020. Zbirka memoranduma, sig. 3234<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tvornicu vina i rakije Arko utemeljio je Mijo Arko 1867. godine. Tradiciju je nastavio i pro\u0161irio njegov sin Vladimir Arko. 1950. godine ujedinili su snage s tvornicom Marijan Badel te pod tim nazivom djeluju i danas, njeguju\u0107i tradiciju dugu vi\u0161e od 150 godina.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 7<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Franc Kaiser, vinar i proizvo\u0111a\u010d \u017eestokih pi\u0107a u Ptuju, cjenik vina i \u017eestokih pi\u0107a, nedatirano<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0095 Varia<\/em><\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 8<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Reklamna posjetnica vinogradara, podrumara i trgovca vinom Carla Pessla u Ko\u0161akih kod Maribora, po\u010detak 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1702 Zbirka varia, a. \u0161. 39\/30<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tvrtka je bila upisana u sudski registar Okru\u017enog suda u Mariboru 1902. godine, a 1917. godine brisana je iz registra zbog prestanka poslovanja. Na posjetnici su sljede\u0107i motivi: gra\u0111evina na imanju i okolica imanja, vinski podrum, portret Carla Pessla, vlak na \u017eeljezni\u010dkim tra\u010dnicama, diplome s izlo\u017ebi iz 1884. i 1898. godine. Litografija je izra\u0111ena u tiskari Karl Rabi\u010d (Carl Rabitsch & Comp.) iz Maribora.<\/p>\n\n\n\n

13 \u2013 IZ BA\u010cVE U FLA\u0160E<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

IV \u2013 9<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Arhiv vina Ptujske kleti \u2013 najstarije slovensko vino Zlata trta, proizvedeno iz halo\u0161koga gro\u017e\u0111a, koje \u010duvaju u Ptujskoj kleti, 1917.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0289 Jo\u017ee Vrabl, 1924\u20131981<\/em><\/p>\n\n\n\n

Godine 1917. vino Zlata trta u Ptujskoj je kleti (tada Ornigova klet) pohranio ptujski poduzetnik, veletrgovac vinom i gradona\u010delnik Josef Ornig (1859. \u2013 1925.). Njegovim arhiviranjem odao je po\u010dast izuzetnoj godini. Njegov sin Pavel Ornig, koji je od oca preuzeo vo\u0111enje obiteljskoga poduze\u0107a i vinarsku djelatnost, potajno je tijekom Drugoga svjetskog rata zazidao arhivski podrum te ga tako sa\u010duvao od vojnih razbojnika.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 10<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zahvala Lova\u010dkog kluba Ribnica vinogradarstvu Osterberger iz Ptuja za buteljirano vino, 20. velja\u010de 1930.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0006 Zbirka Muzejskega dru\u0161tva<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Ptuju se od nekad trgovalo vinom. Me\u0111u zna\u010dajnijim obiteljima koje su se bavile proizvodnjom vina i veletrgovinom specijaliziranom za vina iz halo\u0161kog podru\u010dja bila je i obitelj Osterberger. S vinima su se redovito predstavljali na sajmovima vina i osvajali visoka priznanja.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 11<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oglas za prijavu proizvedene koli\u010dine vina i rakije, 1949.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-62. Mjesni narodni odbor Lopatinec, Op\u0107i spis 705\/1949<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Povjereni\u0161tvo za financije Narodnog odbora kotara \u010cakovec dostavilo je mjesnim narodnim odborima oglas na osnovu kojeg su svi proizvo\u0111a\u010di vina i rakije bili du\u017eni prijaviti proizvedenu koli\u010dinu vina i rakije. Uredbom o porezu na promet proizvoda za nepodno\u0161enje prijave ili izno\u0161enje neistinitih informacija bila je propisana kazna do 50.000 dinara.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 12<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bilten Glavne direkcije za promet vinom, 1949.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-394. Poduze\u0107e za promet vinom, vo\u0107em i povr\u0107em \u201cVinoplod\u201c Vara\u017edin, sig. 8<\/em><\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u 1951. i 1954. vara\u017edinsko poduze\u0107e \u201cVinoplod\u201d bavilo se otkupom i prodajom vina, rakije, alkoholnih i bezalkoholnih pi\u0107a i poljoprivrednih proizvoda. Otkup vina \u201cVinoplod\u201d je vr\u0161io putem vinarskih zadruga. Pored velikih koli\u010dina doma\u0107ih vina nabavljao je vina iz Srbije, Vojvodine, Dalmacije i Istre te ih prodavao u Vara\u017edinu i svojim skladi\u0161tima u \u010cakovcu, Ludbregu, Ivancu, Krapini i Zlatar Bistrici. Vino se po skladi\u0161tima prodavalo u rinfuzi, dok je u Vara\u017edinu postojala i prodavaonica vinom u zatvorenim bocama. Pored stolnih, u ponudi su imali i sortna vina kao \u0161to su burgundac, traminac, rajnski rizling i talijanska gra\u0161evina.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 13<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinske etiketa za razli\u010dite butelje La\u0161kog rizlinga, Vinag, 1969.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/2025 Vinag Maribor<\/em><\/p>\n\n\n\n

La\u0161ki rizling smatra se najra\u0161irenijom sortom na cijelom grani\u010dnom podru\u010dju sjeveroisto\u010dne Slovenije.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 14<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Puniona vina, 1975.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Podrum \u0160trigova d.o.o.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Stroj za fla\u0161iranje dio je pogonske hale za fla\u0161iranje vina Poljoprivrednog zadru\u017enog kombinata iz \u010cakovca, \u010dija je gradnja zapo\u010dela 1972. Hala je izgra\u0111ena radi pobolj\u0161anja i pove\u0107anja plasmana vina. Vino se, naime, iz podruma preko pasterizatora pumpama prebacuje na stroj za punjenje vina. U liniji punjenja mogu\u0107e je puniti boce raznih veli\u010dina. Nakon punjenja, boca transportnom trakom dolazi do \u010depilice i etiketirke te se stavlja u ambala\u017eu i odla\u017ee na paletu.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 15<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Punionica pi\u0107a sa ambala\u017eom, Vinarija ZPPK Vara\u017edin, 1978.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-974. Zbirka fotografija, 1.23. Sve\u010dano otvorenje Vinarije ZPPK Vara\u017edin, sig. 82<\/em><\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 16<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potvrda o polo\u017eenom stru\u010dnom ispitu, 1979.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Privatni arhiv obitelji Lebar<\/em><\/p>\n\n\n\n

Potvrdu vinogradaru Franji Lebaru o polo\u017eenom stru\u010dnom ispitu o osnovama vinarstva za fla\u0161iranje vina izdao je 1979. Zadru\u017eni savez Slovenije.<\/p>\n\n\n\n

14<\/strong> \u2013 IZ BA\u010cVE U FLA\u0160E<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

IV \u2013 17<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Etiketa sauvignona, druga polovica 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Privatni arhiv obitelji Lebar<\/em><\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 18<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Etiketa za vino Stara trta \u2013 \u017dametovka \/ Kav\u010dina, 1986.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/2025 Vinag Maribor<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nadahnuti pri\u010dom o mariborskoj Staroj trti na Lentu, u mariborskom podrumu Vinag odnjegovali su, punili i prodavali sortno vino \u017dametovka ili Kav\u010dina iz jedne od najstarijih sorti \u0161tajerskih vinograda modre kav\u010dine odnosno \u017eametne \u010drnine. Prva serija stolnoga crvenog vina s ni\u017eim vrijednostima alkohola (10,2%) iz 1986. godine krenula je u prodaju u seriji od 12.000 boca.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 19<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinag i mariborski vinski podrum, <\/strong>1980. \u2013 1990.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/2025 Vinag Maribor<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugoga svjetskog rata vinarstvo je iz privatnih ruku pre\u0161lo u narodne i tako je nastala Vinska zadruga r.z.o.j., koja je preuzela podrume nekada\u0161njih trgovaca Pugela i Rossmanna, Pfrimera, Hausmaningera i podrum nekada\u0161nje Podrumarske zadruge. Mariborski vinski podrum, s povr\u0161inom od 20.000 m2<\/sup> i 2,5 kilometra hodnika ispod Trga slobode u Mariboru, uvr\u0161ten je me\u0111u najve\u0107e i najstarije klasi\u010dne vinske podrume u Europi. Izme\u0111u 1847. i 1858. meljski je vlastelin Alojz plemeniti Kriehuber na Trgu slobode 3 izgradio stambenu ku\u0107u s vinskim podrumom, a 1878. godine prodao je svoj podrum. Henrich Schleicher i gostioni\u010dar Josef Rossmann te knjigovo\u0111a Josef Pugel su tako osnovali novo poduze\u0107e Kriehuber\u2019sche Kellerei & Co, a od 1895. godine su Pugel i Rossmann nastavili s prodajom vina u poduze\u0107u Pugel i  Rossmann. Nakon Drugoga svjetskog rata Vinska trgovina Karla Pugla bila je nacionalizirana i osnovana je Vinska zadruga, koja je nastavila s poslovanjem. Zadruga je tako\u0111er preuzela i vinski podrum koji je dotad bio u vlasni\u0161tvu Pugla, Rossmanna, Pfrimera i Hausmaningera te podrume nekada\u0161nje Podrumarske zadruge. 1953. godine zadruga je bila likvidirana i osnovano je Zadru\u017eno vinarsko poduze\u0107e, nazvano Vinarska zadruga, koje se 1960. godine pripojilo agenciji za izvoz vina Vinag u Mariboru. Vinag je bio poznat kao jedno od najuglednijih vinarskih poduze\u0107a u cijeloj Jugoslaviji, koje je godi\u0161nje proizvodilo oko 16 milijuna litara vina.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 20<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Etiketa la\u0161kog rizlinga, 1992.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Privatni arhiv obitelji Cmre\u010dnjak<\/em><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 90-ih godina 20. stolje\u0107a obitelj Cmre\u010dnjak zapo\u010dinje izradu vlastite etikete. U sredi\u0161tu je naziv vinogradarske obitelji, motiv starog vinograda te prikaz na\u010dina uzgoja vinove loze na kolcu. Rije\u010d je la\u0161kom rizlingu, predikatnom vinu kasne berbe nagra\u0111ivanom na izlo\u017ebi pod nazivom \u201cVina u Hrvata\u201d.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 21<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinska etiketa Sivi pinot (Rulandec), mariborski podrumi Vinag, izborna berba, 1989.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/1643 Medved Drago, a. \u0161. 12<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na sun\u010dani je blagdan Duhova 2004. godine, u krugu obitelji, bocu vina otvorio poznavatelj vina Drago Medved. Opisao ga je kao zrelo, skladno, \u017eivotno, vatreno, vino punog bouqueta.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 22<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Letak Kluba \u0161ipon, 2004.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/1643 Medved Drago, a. \u0161. 12<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u0160ipon je 1998. godine, kao jedna od najrasprostranjenijih sorti ljutomersko-ormo\u0161kih vinograda, okupio najbolje proizvo\u0111a\u010de u Klub \u0161ipon. Letak je iz 2004. godine, kada se u kasnu jesen odr\u017eavao festival \u0161ipona s prethodnim ocjenjivanjem \u0161ipona u degustacijskoj dvorani podruma Jeruzalem Ormo\u017e. Te je godine komisija, koja je ocjenjivala 38 uzoraka, najvi\u0161u ocjenu (18,30) dodijelila \u0161iponu iz 2002. godine Bojana Lubaja iz Kidri\u010deva, slijedio je \u0161ipon iz 2003. Ptujskih podruma (18,23) i \u0161ipon iz 2000. podruma Jeruzalem Ormo\u017e (18,18).<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 23<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pranje boca u kr\u0161kom vinskom podrumu, 1993.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 1\/035<\/em><\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 24<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Boca cvi\u010dka, oko 1992.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 1\/035<\/em><\/p>\n\n\n\n

Cvi\u010dek iz sremi\u0161ko-bizeljske regije bio je nekad jedan od najve\u0107ih aduta Vinske kleti Kr\u0161ko. Od 2001. godine cvi\u010dek je kao mje\u0161avina crvenih i bijelih sorti gro\u017e\u0111a zakonski za\u0161ti\u0107en oznakom PTP (odgovara za\u0161ti\u0107enoj oznaci izvornosti u Hrvatskoj). Cvi\u010dek je suho vino s niskim udjelom alkohola (8,5-10%). Proizvode ga u vinorodnoj regiji Posavje, ali samo iz sorti dolenjske vinorodne podregije.<\/p>\n\n\n\n

IV \u2013 25<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Linija za punjenje Vinske kleti Kr\u0161ko, 1993.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 1\/035<\/em><\/p>\n\n\n\n

15 \u2013 IZ FLA\u0160E U \u010cA\u0160E<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

V \u2013 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potvrda o (ne)kvaliteti hrastovskog vina, 1658.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0051 Zbirka listin, a. \u0161. 63, 1658 V 4<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vlasnici vlastelinstava mogli su prodavati vino svojim podanicima. Uglavnom se radilo o vinu lo\u0161e kvalitete. Godine 1658. nekvalitetnog se vina \u017eelio rije\u0161iti i vlasnik hrastovskog vlastelinstva, koji ga je dao lenartskim mje\u0161tanima da ga to\u010de (prodaju) i potom plate. Budu\u0107i da su potonji sumnjali u njegovu kvalitetu, dali su ga na ocjenjivanje povjerenstvu od \u010detiri stru\u010dnjaka, koji su ustanovili da su \u010detiri \u0161tertinke vina primjerene za to\u010denje po cijeni od jednog i pol krajcara, dok preostalih 16 \u0161tertinki nije bilo primjereno za to\u010denje i pijenje, \u010dak i kad bi se to\u010dilo besplatno.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Johann Georg Landsmann: Abhandlung \u00fcber das steyrische Tazrecht\u2026 Graz: Gebruder Tanzer, 1807.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0009\/001 Herbersteinov arhiv \u2013 Gospostvo Gornji Ptuj, a. \u0161. 240, ov. 936<\/em><\/p>\n\n\n\n

Landesmannova knji\u017eica o \u0161tajerskom porezu na pi\u0107a detaljno obra\u0111uje povijest poreza koji se uglavnom pla\u0107ao od prodanoga vina, ne\u0161to manje od piva i \u017eestokoga pi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 3<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Okru\u017enica Okru\u017enog ureda u Celju kojom obavje\u0161tava grani\u010dna podru\u010dja na \u0161tajersko-ugarskoj granici o na\u010dinu obavljanja trgovine vinima, 1833.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0008 Okro\u017eni urad Celje, sig 59\/355<\/em><\/p>\n\n\n\n

V \u2013 4<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knji\u017eica poreza na pi\u0107a ptujskog gostioni\u010dara Janeza Boninija, 1821.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0009\/001 Herbersteinov arhiv \u2013 Gospostvo Gornji Ptuj, a. \u0161. 240, ov. 936<\/em><\/p>\n\n\n\n

Knji\u017eica poreza na pi\u0107a koji je gornjoptujskom vlastelinstvu u razdoblju od kolovoza do listopada 1821. godine pla\u0107ao ptujski gostioni\u010dar Janez Bonini. Gostionicu je imao u ku\u0107i br. 103, odnosno u dana\u0161njoj Miklo\u0161i\u010devoj ulici 12.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 5<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kr\u010dma \u201cK crvenom nosu\u201d, Zagreb, 1842.\/1843.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-857. Zbirka Ul\u010dnik Ivan, 2. Fotografije i tiskovine, sig. 846<\/em><\/p>\n\n\n\n

Gostionica \u201cKod crvenog nosa\u201d (Grobarska ulica, Mirogoj) popularno je bila zvana i \u201cGrobljanska gostionica\u201d ili \u201cKarminska birtija\u201d. Djelatnik Mirogoja, Pilko koji je naru\u010divao konje i fijakere, \u010distio i pazio na mrtva\u010dka kola, \u010duvao stvari i spremi\u0161te te obla\u010dio mrtvace, \u010desto je navra\u0107ao u navedenu kr\u010dmu. Za njega je publicist Rudolf Katedralis kazao: \u201cBio je dobri\u010dina i veseljak a jutra su ga zatjecala u grobljanskoj gostionici \u201cKod crvenog nosa\u201d kako hr\u010de nad prekri\u017eenim rukama, a njegovi crni i mr\u0161avi konji spustili su turobno svoje duge vratine u o\u010dekivanju gospodara.\u201d<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 6<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upisnik kr\u010dmara i gostioni\u010dara, 1890.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-16. Gradsko poglavarstvo Vara\u017edin, 8.2. Obrt<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sukladno Obrtnom zakonu iz 1884. za otvaranje kr\u010dme ili gostionice molitelj je trebao prilo\u017eiti krsni list i svjedod\u017ebu gradskog poglavarstva kao dokaz da je \u201cpo\u0161ten \u010dovjek, neka\u017enjavan radi zlo\u010dina ili prekr\u0161aja i da je njegovo politi\u010dko i moralno pona\u0161anje posve korektno\u201d. Nakon upla\u0107ene pristojbe od 10 forinti Gradsko je poglavarstvo Vara\u017edin u pravilu svakom molitelju izdalo odobrenje za vo\u0111enje kr\u010dme. Jednostavno ishodovanje dozvole potaklo je mnoge gra\u0111ane da zaradu potra\u017ee u spomenutoj djelatnosti. Iz upisnika je vidljivo da je tijekom 1890. godine u gradu Vara\u017edinu otvorena \u010dak 21 kr\u010dma i 2 gostionice.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 7<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Razglednice restorana Gambrinus iz Maribora i razglednice gostionica iz okolice Maribora, oko 1900. \u2013 30-te godine 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1693 Zbirka fotografij in razglednic<\/em><\/p>\n\n\n\n

Posje\u0107ivanje ugostiteljskih objekata bilo je karakteristi\u010dno za \u017eivot u Mariboru i njegovu okolicu u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. Stanovnici grada i okolice te doma\u0107i i strani turisti rado su zalazili u gradske kavane i restorane, gradske gostionice i one u okolici, kao i vinoto\u010dja u okolici grada. Gradski restorani poslovali su u sklopu hotela ili kao samostalni ugostiteljski objekti. Gambrinov restoran u Gregor\u010di\u010devoj ulici 29, ku\u0107a u kompleksu pivovare obitelji Tscheligi (\u010celigi), spadala je me\u0111u ugledne restorane u gradu. Me\u0111u omiljene gostionice u bli\u017eoj i daljoj okolici grada spadale su gostionice Robi\u010d u Limbu\u0161u, Pri lipi u Radvanju i \u0160abeder u Gornjoj Koreni. Gostionica Robi\u010d u Limbu\u0161u bila je poznata po svinjokolji. Pri lipi u Radvanju pripremili su toliko pe\u010denih pili\u0107a da su gostionicu nazvali Kurja smrt.<\/p>\n\n\n\n

16<\/strong> \u2013 IZ FLA\u0160E U \u010cA\u0160E<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

V \u2013 8<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oglas vinoto\u010dja \u201cK Hrvatu\u201d, 1906.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

DAV\u017d. Zbirka tiskovina, Na\u0161e pravice br. 45<\/em><\/p>\n\n\n\n

U gradu Vara\u017edinu krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a otvarano je sve vi\u0161e vinoto\u010dja jer za vr\u0161enja prava vinoto\u010dja na malo nije bila potrebna obrtnica, ve\u0107 samo dozvola Financijskog ravnateljstva. Vlasnici vinoto\u010dja bili su du\u017eni pridr\u017eavati se samo redarstvenih i zdravstvenih propisa obrtnog zakona. Do 1926. godine u Vara\u017edinu je otvoreno \u010dak 90 vinoto\u010dja od kojih je samo deset to\u010dilo vina doma\u0107ih vinogradara s Vara\u017edinbrega, a ostala uglavnom vina iz Dalmacije i \u0160tajerske. Prodaja stranih vina izazivala je nezadovoljstvo kod doma\u0107ih vinogradara jer strani vinogradari, za razliku od doma\u0107ih, gradu nisu pla\u0107ali namete. Zato su vara\u017edinski vinogradari predlagali da se na strana vina uvede tro\u0161arina po uzoru na Mariborsku oblast, koja je s ciljem za\u0161tite svojih proizvo\u0111a\u010da uvela tro\u0161arinu na uvezena vina.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 9<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kr\u010dma \u201cTurskom vrhu\u201d u Vara\u017edinu, po\u010detak 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-1124. Zbirka preslika gradiva iz ostalih arhiva i ustanova Republike Hrvatske<\/em><\/p>\n\n\n\n

Turski (Tur\u0161ki) Vrh, danas dio op\u0107ine Zavr\u010d, od nekada je poznat po brojnim vinogradima i kvalitetnom vinu. Vara\u017edinske su kr\u010dme i gostionice u prvoj polovici 20. stolje\u0107a reklamirale uglavnom  prodaju \u201cstranih vina\u201d, a u manjoj mjeri doma\u0107ih s podru\u010dja Vara\u017edinbrega. U tzv. \u201cstrana vina\u201d spadalo je i vino s Turskog vrha, koje je \u201cnakon ljutomerskog smatrano najboljim \u0161tajerskim vinom\u201d (Na\u0161e Pravice<\/em>, br. 29, 1907.). Favoriziranje stranog vina izazivalo je nezadovoljstvo osobito kod vinogradara s Vara\u017edinbrega, \u010dije \u201cvino je s ponosom preporu\u010divano u najboljim zagreba\u010dkim gostionicama\u201d (Hrvatsko jedinstvo<\/em>, br. 16, 1938.).<\/p>\n\n\n\n

Tomo Valjak se nakon 26 godina vo\u0111enja postolarske radnje 1925. godine po\u010deo baviti prodajom vina. Tijekom vremena promijenio je nekoliko lokacija vinoto\u010dja u gradu Vara\u017edinu (Padov\u010dev trg, Dra\u0161kovi\u0107eva ulica, Trg Slobode, Koprivni\u010dka ulica). U po\u010detku je prodavao vini\u010dko vino, a s vremenom je kao najbolje preporu\u010divao vino s Turskog Vrha. Zato je i svoju kr\u010dmu u Koprivni\u010dkoj ulici 15 (danas ulica M. P. Mi\u0161kine), otvorenu 1932. godine, nazvao \u201cTurskom Vrhu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 10<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Cjenik za razli\u010dita vina i \u017eestoka pi\u0107a veletrgovine Julius i Robert Pfimer iz Maribora, prije 1912.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1702 Zbirka varia, a. \u0161. 3\/21<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tvrtka je bila upisana u sudski registar dru\u0161tava 1867. godine, a 1947. godine brisana je iz registra zbog prestanka poslovanja. Cjenik nije datiran. Litografija na vrhu cjenika izra\u0111ena je u tiskari Karl Rabi\u010d (Carl Rabitsch & Comp.) iz Maribora.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 11<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Popis to\u010ditelja alkoholnih pi\u0107a u Bre\u017eicama, 1930.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0011 Okrajno glavarstvo in sresko na\u010delstvo Bre\u017eice, sig. F-53, a. \u0161. 55<\/em><\/p>\n\n\n\n

V \u2013 12<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Proljetni Zagreba\u010dki Veliki Sajam, Zagreb, 1926.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.2. Plakati zagreba\u010dkog zbora, sig. 115<\/em><\/p>\n\n\n\n

V \u2013 13<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

VIII. izlo\u017eba i sajam vina, Zagreb, 1938.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.2. Plakati zagreba\u010dkog zbora, sig. 146<\/em><\/p>\n\n\n\n

Grupa istaknutih hrvatskih gospodarstvenika osnovala je 1909., na poticaj tada\u0161njeg zagreba\u010dkog gradona\u010delnika dr. Milana Amru\u0161a, dru\u0161tvo Zagreba\u010dki zbor,<\/em> kako bi prire\u0111ivanjem izlo\u017ebi i velikih sajmova intenzivirali razvoj svih grana industrije i gospodarstva op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n

17<\/strong> \u2013 IZ FLA\u0160E U \u010cA\u0160E<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

V \u2013 14<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Diploma Mariji Zichy za sudjelovanje na sajmu vina, 14. travnja 1931.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Podrum \u0160trigova d.o.o.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na bre\u017euljku zapadno od \u0160trigove sagra\u0111ena je tijekom 18. stolje\u0107a kurija Tkalec s boltanim podrumom u kasnobaroknom stilu. Sve do ukinu\u0107a pavlinskog reda 1786. godine bila je vlasni\u0161tvo \u0161trigovskog pavlinskog samostana. Polovicom 19. stolje\u0107a kurija pripada grofovima Zichy, velika\u0161ima iz Prekmurja odnosno Beltinaca. Nakon Drugog svjetskog rata obitelji Zichy oduzet je posjed Tkalec i dodijeljen Vo\u0107no loznom rasadniku Vukanovec.<\/p>\n\n\n\n

Svi vlasnici kurije Tkalec uzgajali su vinovu lozu. Uz kuriju je stajala i drvena pre\u0161a u kojoj se do 1960. prera\u0111ivalo gro\u017e\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

Mariji Zichy je za vino s podru\u010dja Tkalec \u0160trigova dodjeljena diploma na IV. izlo\u017ebi i sajmu vina u Zagrebu 1931. godine.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 15<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Diploma Banovinskom rasadniku u Vukanovcu, 30. svibnja 1940.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vlasni\u0161tvo: Podrum \u0160trigova d.o.o.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Organizacijski odbor 3. vinske izlo\u017ebe i vinskoga sajma odr\u017eanog 19. svibnja 1940. u Donjoj Lendavi dodijelio je Banovinskom rasadniku u Vukanovcu diplomu za vina i ocijenio ih kao odli\u010dna. Rasadnik je izlo\u017eio traminac, sauvignon i rajnski rizling iz 1939. godine.<\/p>\n\n\n\n

Rasadnik je osnovan krajem 19. stolje\u0107a s ciljem unapre\u0111enja vinogradarstva i vo\u0107arstva na bre\u017euljku Vukanovec. U nekoliko je navrata mijenjao vlasnike da bi 1898. godine pre\u0161ao u dr\u017eavno vlasni\u0161tvo, vlasni\u0161tvo Ma\u0111ara. Nakon Prvog svjetskog rata Vukanovec ostaje dr\u017eavno vlasni\u0161tvu u sklopu Dr\u017eave SHS. Ulaskom Me\u0111imurja u sastav Mariborske oblasti 1922. godine Vukanovec dobiva svojeg prvog slovenskog upravitelja Jakoba \u017dnidari\u0107a, u\u010ditelja poljoprivrede iz Sredi\u0161\u010da ob Dravi. Tada je posjed imenovan kao Oblasna vini\u010darska \u0161kola. \u017dnidari\u0107a na funkciji upravitelja 1928. godine naslje\u0111uje Ivan Karni\u010dnik, tako\u0111er u\u010ditelj poljoprivrede. Karni\u010dnik je odli\u010dno uredio imanje, uveo je vo\u0107ni i lozni rasadnik, izgradio stratifikalu za cijepljenu lozu i dr.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1961. rasadnik se pripaja Poljoprivrednoj zadruzi \u0160trigova te postaje njezin samostalni poljoprivredni pogon.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 16<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vinska karta restauracije Gradski podrum (Jela\u010di\u0107ev trg br. 10), Zagreb, 1941.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.2. Plakati zagreba\u010dkog zbora, sig. 496<\/em><\/p>\n\n\n\n

Najstro\u017ei centar Zagreba, Trg bana Jela\u010di\u0107a, bio je vi\u0161edesetljetna restoranska crna rupa. U osamdesetim godinama ondje je dominirao Gradski podrum.<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 17<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba vina u Celju, 1948.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/1594\/00019 Pelikan Josip, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

V \u2013 18<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vjekoslav Majer \u2013 Lojzek, \u201cI za to pij Jandra\u0161\u2026vin\u010dek na\u0161\u2026\u201d, oko 1950.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-866. Zbirka fotografija, 10. Revija Zagreb, sig. RZ 1130<\/em><\/p>\n\n\n\n

Vjekoslav Majer bio je hrvatski knji\u017eevnik. Njegovu senzibilitetu bila je bli\u017ea mato\u0161evska linija, s Mato\u0161em ga je vezivao i Zagreb, kojemu je posvetio mnoge stihove, opjevao gornjogradske ulice, plinske svjetiljke, parkove, kavane i periferiju, pa i Mato\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

\u201cI za to pij Jandra\u0161, vin\u010dek na\u0161, ti si na\u0161 stari pajda\u0161. Kaplja do kapljice \u2013 kupica, dok je \u017eivot na\u0161!\u201d<\/p>\n\n\n\n

V \u2013 19<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ocjenjivanje cvi\u010dka, Kostanjevica na Krki, 1993.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0531 Fototeka glasila Na\u0161 glas Kr\u0161ko, sig. 3\/093<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

V \u2013 20<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Frankovka, 2003.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0327 Vino Bre\u017eice, sig. 477<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Frankovka je jedan od najve\u0107ih aduta me\u0111u vinima Posavja. Zlatna medalja s ocjenjivanja vina 2003. u Gornjoj Radgoni pripala je frankovki podruma Vino Bre\u017eice, 2001. godi\u0161te. Istra\u017eiva\u010di njema\u010dkog vinogradarskog instituta u Geilweilerhofu su nedavno, putem genske analize, potvrdili da se radi o autohtonoj slovenskoj sorti koja potje\u010de iz \u0161tajerskih vinograda.<\/p>\n\n\n\n

18 \u2013 IZ \u010cA\u0160E U GLAVU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

VI \u2013 1<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zapisnik Dru\u0161tva umerenosti, 23. prosinca 1849.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d-4. Poglavarstvo trgovi\u0161ta Krapina (kut. 7)<\/em><\/p>\n\n\n\n

U Danici Ilirskoj iz 1845. godine nalazi se podatak da su prvo Dru\u0161tvo umjerenosti osnovala jo\u0161 davne 1618. u Koru\u0161koj gospoda iz Koru\u0161ke, Kranjske i \u0160tajerske. \u010clanovi dru\u0161tva odrekli su se pijanstva i psovanja. No samo dru\u0161tvo nije bilo dugog vijeka jer je samo mali broj gospode bio sklon odricanju od vinskih u\u017eitaka.<\/p>\n\n\n\n

Polovicom 19. stolje\u0107a dio krapinske vlastele odlu\u010dio je obuzdati svoje strasti i osnovao \u201cDru\u0161tvo umerenosti\u201d. Od Dru\u0161tva je u DAV\u017d-u sa\u010duvana tu\u017eba protiv starje\u0161ine Dru\u0161tva Pavla Krizmani\u0107a, koji se 18. prosinca 1849. napio u mjestu Golubovo. U zapisniku stoji kako se optu\u017eena stranka \u201ctako zapila, da je me\u0111u drugim vrednim treznimi gostovima vi\u0161e puta popikivala se je, napose niti iz mesta gibati nije se mogla, ve\u0107 su nju dva vodili, a trejti noge ravnati morao je\u201d. Taj \u201c\u010din ako se u smislu pravah dru\u017etvenih ukorio nebi zle posliedice u budu\u0107nosti glede drugih \u010dlanovah imati mogao bi, jer ne samo strankoj obtu\u017eenoj nego i \u010ditavomu dru\u017etvu na najve\u0107u sramotu slu\u017ei.\u201d Svaki \u010dlan dru\u0161tva, \u201ca jo\u0161te ktomu ne davna izabrani pervi stare\u0161ina pravice dru\u017etvene ne samo dobro znati razumeti ve\u0107 takove i to\u010dno obder\u017eavati bi du\u017een bio\u201d. Iz tu\u017ebe se nadalje vidi da je sukladno pravilima iz 1847. godine optu\u017eena stranka morala biti ka\u017enjena, ali ne i kakva joj je kazna bila presu\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 2<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oglas za antebeten, sredstvo protiv pijanstva, 1904.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAV\u017d. Zbirka tiskovina, Veliki \u0106iril-metodski koledar za 1904. god.<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 3<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darski savez \u201cSveta vojska\u201d u Ljubljani imenuje gimnazijalca Jo\u017eu (Josipa) Stabeja iz Maribora za glavnog voditelja svih slovenskih srednjo\u0161kolskih apstinencijskih kru\u017eoka, oko 1915.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1623 Stabej Jo\u017ee, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prekomjerno konzumiranje alkoholnih pi\u0107a, posebno \u017eestokih pi\u0107a, po\u010delo je rasti s industrijalizacijom u 18. i 19. stolje\u0107u te se poja\u010dalo nakon Prvoga svjetskog rata. \u017destoka pi\u0107a, koja su prije konzumirali kao lijek, po\u010dela su se koristiti kao stimulans, \u0161to je postala svakodnevna navika u svim slojevima stanovni\u0161tva. Od sredine 19. stolje\u0107a su u borbu protiv alkoholizma u Sloveniji sve vi\u0161e uklju\u010deni sve\u0107enici i lije\u010dnici. Antialkoholi\u010darsku organizaciju \u201cSveta vojska\u201d osnovao je 1903. godine Janez Kalan (1868. \u2013 1945.), sve\u0107enik, urednik i aktivist katoli\u010dkog pokreta. 1913. godine savez \u201cSveta vojska\u201d izdao je u borbi protiv pijan\u010devanja i razvratni\u0161tva Mali protualkoholi\u010darski katekizam.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 4<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cAlle werden selig sein Die da gerne trinken Wein\u201d, mokro-veseli pozdravi iz Ptuja, 1909.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0219 Zbirka razglednic<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 5<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pravila u\u010deni\u010dkog apstinencijskog kru\u017eoka, oko 1915.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1623 Stabej Jo\u017ee, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kru\u017eok se s vjersko-narodnog i higijensko-socijalnog gledi\u0161ta trebao boriti protiv u\u017eivanja alkoholnih pi\u0107a. Me\u0111u \u0161kolskom omladinom trebao je \u0161iriti apstinenciju ili barem umjerenost.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 6<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cVeseli pozdrav iz Ptuja\u201d<\/strong>, 1907.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1623 Stabej Jo\u017ee, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 7<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Razglednica Maribora s motivom veselog vinskog dru\u017eenja, 1913.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI PAM 1693 Zbirka fotografij in razglednic, SI_PAM\/1693\/001\/003_00009<\/em><\/p>\n\n\n\n

Natpis na njema\u010dkom ka\u017ee \u201cMokri i veseli pozdravi iz Maribora. Tko ne voli vina, \u017eene, pjesme, taj ostaje budala cijeli \u017eivot.\u201d<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 8<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cVeseli pozdrav iz Ptuja\u201d, 1912.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0219 Zbirka razglednic<\/em><\/p>\n\n\n\n

19<\/strong> \u2013 IZ \u010cA\u0160E U GLAVU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

VI \u2013 9<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Esej o \u0161tetnosti alkohola u\u010denika Jo\u017ee Stabeja, organizatora antialkoholnog pokreta me\u0111u u\u010denicima u Mariboru, oko 1915.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/1623 Stabej Jo\u017ee, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201eAlkohol je u stvarnosti stra\u0161na kuga, vampir \u010dovjekova zdravlja.\u201c<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 10<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak zapisnika Poglavarstva poveljnog i slobodnog trgovi\u0161ta \u010cakovec, 15. sije\u010dnja 1920.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR DAM-7. Poglavarstvo poveljnog i slobodnog trgovi\u0161ta \u010cakovec, Sjedni\u010dki zaklju\u010dci 1920. \u2013 1923.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zapisnik Poglavarstva trgovi\u0161ta \u010cakovec od 15. sije\u010dnja 1920. ukazuje na negativne posljedice konzumiranja alkohola. Naime, op\u0107inski redar koji je u prosincu 1919. godine u gostionici \u201cDeutsch\u201d uslijed pretjerane konzumacije alkohola uzrujao goste, razbijao \u010da\u0161e i prijetio pi\u0161toljem, zbog svog neprimjerenog pona\u0161anja ka\u017enjen je i otpu\u0161ten sa svoga radnog mjesta.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 11<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darska kampanja: Majke i o\u010devi!!! Radi zdravlja svoje djece \u010duvajte se alkohola, 1929.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.4. Zdravstveni, sanitarno \u2013 higijenski i ostali edukacijski plakati, sig. 268<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zagreba\u010dki zbor (dana\u0161nji Zagreba\u010dki velesajam) pripremao je razne izlo\u017ebe i kampanje, od kojih je jedna bila i Medicinska izlo\u017eba odr\u017eana 1929. godine. Jugoslavenski savez trezvenosti provodio je kampanju protiv alkohola, o \u010demu je izvijestilo Gradsko poglavarstvo o sveop\u0107oj upravi slobodnog i kraljevskog grada Zagreba: \u201cSa stambenim pitanjem usko je vezano i pobijanje alkoholizma, koji se je na\u017ealost osobito u poratnim vremenima, duboko uvrije\u017eio. Da se alkoholizam sve vi\u0161e i vi\u0161e \u0161iri, pojmljivo je i, ako se uva\u017ei, da radnik nakon napornog posla, nemaju\u0107i ugodnog doma, polazi u kr\u010dmu ili rakija\u0161nicu, gdje provodi vrijeme do spavanja, tro\u0161e\u0107i te\u0161ko zaslu\u017eeni novac za otrov, da poslije toga u kakavgod zadu\u0161ljiv i vla\u017ean kuti\u0107 legne na po\u010dinak.\u201d<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 12<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darska kampanja: Za\u0161to se treba kloniti alkoholnih pi\u0107a, 1929.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.4. Zdravstveni, sanitarno \u2013 higijenski i ostali edukacijski plakati, sig. 269<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 13<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darska kampanja: Pijanicu i djeca ismjehavaju, 1929.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.4. Zdravstveni, sanitarno \u2013 higijenski i ostali edukacijski plakati, sig. 270<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 14<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darska kampanja: Alkohol je stalno pio, nikad gazda nije bio, 1929.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.4. Zdravstveni, sanitarno \u2013 higijenski i ostali edukacijski plakati, sig. 271<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 15<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darska kampanja: Ko misli ne pije \u2013 Ko pije ne misli, 1929.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.4. Zdravstveni, sanitarno \u2013 higijenski i ostali edukacijski plakati, sig. 272<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 16<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Antialkoholi\u010darska kampanja: Za\u0161to ste ubili svoju \u017eenu? Gospodine su\u010de, ne znam\u2026 bio sam pijan, 1929.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAZG-872. Zbirka tiskovina, 1.4. Zdravstveni, sanitarno \u2013 higijenski i ostali edukacijski plakati, sig. 273<\/em><\/p>\n\n\n\n

20<\/strong> \u2013 IZ \u010cA\u0160E U GLAVU<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

VI \u2013 17<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Proglas protiv pijan\u010devanja i nedoli\u010dnog pona\u0161anja, 1930.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAC\/0011 Okrajno glavarstvo in sresko na\u010delstvo Bre\u017eice, sig. F-53, a. \u0161. 55<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 18<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Opijanje i ban\u010denje u kleti ptujske trgova\u010dke obitelji Kasimir na Popovskem Vrhu nakon berbe, 1931.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0559 Rodbini Kasimir in Oeltjen, a. \u0161. 1, ov. 69, \u0161t. 7<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 19<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010citanka o alkoholu, 1955.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-15. Narodni odbor op\u0107ine \u010cakovec, Redovni spis 2491\/1955.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Republi\u010dki odbor Dru\u0161tva za borbu protiv alkoholizma u NRH i Komisija za borbu protiv alkoholizma Glavnog odbora Crvenog kri\u017ea za Hrvatsku darovali su \u0161kolama \u201cNarodnu \u010ditanku o alkoholu\u201d. \u010citanka je trebala poslu\u017eiti u\u010diteljima i djelatnicima Crvenog kri\u017ea za provo\u0111enje \u201cbezalkoholnog odgoja djece, omladine i roditelja\u201d te doprinijeti trezvenom i sadr\u017eajnom kulturnom \u017eivotu pod motom: \u201cu socijalizmu \u2013 nema mjesta alkoholizmu!\u201d.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 20<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Obavijest o postavljanju izlo\u017ebe protiv alkoholizma, 3. lipnja 1957.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

HR-DAM-15. Narodni odbor op\u0107ine \u010cakovec, Redovni spis 5233\/1957.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U lipnju 1957. godine Zavod za socijalno osiguranje u Vara\u017edinu organizirao je u prostorijama Doma narodnog zdravlja izlo\u017ebu protiv alkoholizma. Dru\u0161tvo za oslobo\u0111enje od alkoholizma \u201cPreporod\u201d predlo\u017eilo je da se izlo\u017eba predstavi i u \u010cakovcu.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 21<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pjesma s karikaturom koju su napisali mornari podmornice U-753 kao zahvalu za poslanu vrhunsku kapljicu, 1941.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/0110 Veliki \u017eupan mesta Maribor, spisi Glavnega urada pri Velikem \u017eupanu mesta Maribor : I. decernat, a. \u0161. 1<\/em><\/p>\n\n\n\n

Brodogradili\u0161te vojne mornarice u Wilhelmshafenu je u lipnju 1941. godine zamolilo grad Maribor da preuzme kumstvo nad novom podmornicom U-753 i jo\u0161 je istoga mjeseca politi\u010dki komesar Knaus potvrdio namjeru grada o preuzimanju kumstva. Porinu\u0107e podmornice bilo je 18. lipnja 1941. u Wilhelmshafenu, a prisustvovali su predstavnici grada. Prilikom porinu\u0107a politi\u010dki komesar Knaus uputio je posadi podmornice pismo i izrazio nadu da je podmornica ve\u0107 zaplovila ususret svom prvom zadatku i po\u017eelio posadi puno uspjeha i sre\u0107e. Ujedno im je poru\u010dio da \u0107e grad u narednim danima posadi poslati nekoliko sanduka vina i marame s izvezenim gradskim grbom. Kao zahvalu mornari su gradu napisali pjesmu, koju su poslali gradu Mariboru.<\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 22<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Plakat o odvra\u0107anju slovenskog naroda od alkoholizma, 1938.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_ZAP\/0095 Varia<\/em><\/p>\n\n\n\n

VI \u2013 23<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Skica mjesta zlo\u010dina i izvadak iz presude optu\u017eenih za ubojstvo kolcem u vinogradu tijekom berbe u Slovenskim goricama, 1934.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SI_PAM\/0645 Okro\u017eno sodi\u0161\u010de Maribor 1898-1941, a. \u0161. 253, spis Kzp VII 95\/34<\/em><\/p>\n\n\n\n

U jesen 1934. godine, tijekom berbe u slovenjgori\u0161kom Dragovi\u010du, do\u0161lo je do masovne tu\u010dnjave \u010diji su sudionici upotrebljavali i kolce. Tom je prilikom Franc Slana pretrpio ozljede od kojih je preminuo. Istra\u017eitelji nikako nisu mogli utvrditi tko je unesre\u0107enom zadao kobni udarac. Svi su optu\u017eeni zbog kontradiktornih izjava svjedoka na kraju bili oslobo\u0111eni. Izlo\u017eena je skica mjesta zlo\u010dina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

01 \u2013 IZ GLAVE U ZEMLJU02 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS03 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS04 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS05 \u2013 IZ ZEMLJE U TRS06 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E07 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E08 \u2013 IZ TRSA U GRO\u017d\u0110E09 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE10 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U BA\u010cVE11 \u2013 IZ GRO\u017d\u0110A U […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-8","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20,"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8\/revisions\/20"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vino-na-granici.zac.si\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}